CIA U PANICI: NE JAVLJA IM SE NIJEDAN ŠPIJUN IZ KREMLJA

Uoči izbora za Kongres u novembru američke obavještajne službe ostale su u mraku, jer im se niko od njihovih ljudi u Moskvi ne javlja, piše hrvatski Expres.

Trampov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jon Bolton proveo je u razgovoru čak pet sati s kolegom Nikolajem Patruševim, sekretarom ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost. Bolton je upozorio Patruševa da im ne pada na pamet da se miješaju u izbore za američki Kongres koji će se održati u novembru.

„Jasno sam dao do znanja da nećemo tolerisati nikakvo uplitanje i da smo spremni preduzeti sve potrebne korake da to spriječimo“, zaprijetio je Bolton na konferenciji za novinare nakon sastanka u Ženevi.

Boltonova nervoza nije nimalo čudna ako se zna da su američke obavještajne agencije 2016. godine dale hitna i eksplicitna upozorenja o namjerama Rusije da pokušava uticati na američke predsjedničke izbore.
Sastavile su i detaljnu procjenu operacije nakon toga, a informacije su velikim dijelom prikupile zahvaljujući informatorima bliskim predsjedniku Putinu i Kremlju.

No, dvije godine kasnije, ključni informatori iz Moskve ćute, pa CIA i druge špijunske agencije postaju nervozne jer nemaju saznanja šta Putin planira da preduzme uoči izbora koji su sve bliže, javlja New York Times.
Oni koji su upoznati s radom američkih tajnih službi sumnjaju da su američki izvori iz Kremlja ugroženi ili ubijeni. Smatraju da su se samo pritajili zbog okolnosti. Naime, Moskva je ojačala protivobavještajne aktivnosti, a dokaz je i pokušaj ubistva špijuna poput Sergeja Skripala koji je u martu u Britaniji otrovan novičokom.

Sadašnji i bivši zvaničnici takođe su rekli kako je protjerivanje američkih obavještajnih oficira iz Moskve štetilo naporima prikupljanja podataka. I zvaničnici obavještajnih službi takođe smatraju da je na obavještajni rad uticala i činjenica da se saznalo kako je FBI imao svog informatora koji je istraživao ruske veze s predsjedničkom kampanjom, pa je i to umirilo obavještajce.

Tehnološke firme i političke kampanje u posljednjih nekoliko nedjelja otkrile su mnoštvo akcija i političkih intervencija u inostranstvu, uključujući hakovanje republikanskog think-tanka i lažnih liberalnih organizacija stvorenih na Facebooku. Viši obavještajni zvaničnici, uključujući i Dana Coatsa, direktora nacionalne obavještajne službe, upozorili su kako Rusi namjeravaju potkopati američke demokratske institucije. No, američke obavještajne agencije nisu bile u stanju reći što tačno smjera Putin. Mogao bi pokušati poremetiti izbore u novembru tako da sije haos ili ugrozi povjerenje u demokratske procese.

Zvaničnici žele zaštititi metode prikupljanja iz Rusije i zato neće iznositi detalje o izgubljenim izvorima, ali su priznali da imaju manje informacija nego ikad. Portparol CIA-e je odbio i to komentarisati.

Sjedinjene Države nastavljaju presrijetati rusku komunikaciju, istakli su sadašnji i bivši zvaničnici. Ruski informatori i dalje se sastaju s službenicima CIA-e izvan Rusije, dalje od Moskovskog protivobavještajnog aparata.
Ali ljudi unutra ili u blizini Kremlja ostaju presudni da bi se shvatilo postoji li strategija. Špijuni i informanti u inostranstvu takođe daju američkim obavještajnim agencijama pravovremena upozorenja o uticajnim kampanjama, operacijama ili drugim pokušajima kompromitacije Sjedinjenih Država. Takve informacije mogu poboljšati sposobnost domaćih agencija, poput Ministarstva državne sigurnosti i F.B.I., da brzo identifikuju i pokušaju zaustaviti takve akcije.

No, za takvo što su potrebni mjeseci obavještajnog rada, pa sada CIA već pomalo kasni u kontaktima s ključnim izvorom, a to je onaj u Moskvi. Agencija ne može odmah zaključiti da je izvor odlučio ućutati, jer se to može zaključiti tek nakon nekoliko propuštenih sastanaka, a razlog je obično taj to je izvor zaključio da je situacija preopasna.

Američki obavještajni zvaničnici shvatili su pravi obim ruskih akcija 2016. godine. John O. Brennan, bivši direktor CIA-e, svjedočio je pred Odborom za obavještajnu djelatnost Doma u maju 2017. o napetom razdoblju iz 2016. kada je došao do saznanja da Putin želi vidjeti Trampa na mjestu predsjednika.

Na ovogodišnjem pojavljivanju u Bijeloj kući, Coats je rekao da obavještajne agencije “i dalje vide jaku kampanju razmjene poruka od strane Rusije kako bi pokušali oslabiti i podijeliti Sjedinjene Države”. Dodao je kako se ti napori “tiču pitanja relevantnih za izbore.

Obavještajne agencije ne vjeruju da je Putin promijenio svoju strategiju; zvaničnici su uvjereni da samo nemaju više istu količinu važnih informacija iz Kremlja.
John Sipher CIA-in veteran koji tamo radi već 28 godina i vodio je odjel za Rusiju, kaže da je takva situacija nastala nakon što su SAD ove godine protjerale 60 ruskih službenika.

CIA-ini prisustvo u Moskvi, prema njegovim je riječima, uvijek bilo malo kad se uzme u obzir važnost cilja, teškoće u pripremi i količini protivobavještajnih akcija koje su Rusi preduzimali da bi zaustavili rad američkih špijuna.
“Rusi su izbacili cijelu hrpu naših ljudi. Naša snaga tamo je sad vjerovatno vrlo mala i sigurno je pod velikim nadzorom”, rekao je Sipher.
Putin je takođe rekao kako namjerava ubiti tzv. izdajnike, a dokaz je i sam Skripal.

“Rusi su vrlo usredotočeni i uzrujani i pokazuju da su spremni na sve”, kaže Sipher. Sjedinjene Države, posljednjih godina, imale su samo nekoliko, a katkada su se oslanjale samo na jedan ili dva izvora, kad je u pitanju Putin. A ako su sad i ti ljudi zaćutali, to komplikuje situaciju.

Michael Carpenter, stručnjak za Rusiju i bivši službenik Obamine administracije kaže da SAD uvijek mora imati informacije o Putinovim namjerama. Podsjetio je na lažne profile na društvenim mrežama koje su davale jaku podršku bijelim nacionalistima, podržavali ultra desne i ultra lijeve proruske kandidate u SAD-u i Evropi.

“Očito je da Rusija igra na obje strane spektra samo da bi posijala haos, no prije svega žele izazvati haos u kabinetu predsjednika Trampa “, rekao je Carpenter koji sada radi u Penn Biden centru za diplomatiju i globalno angažovanje.
Seth G. Jones, koji vodi projekat transnacionalnih prijetnji u Centru za strateške i međunarodne studije kaže da postoji više načina prikupljanja obavještajnih podataka protiv protivnika, u ovom slučaju ruske vlade. No, živi ljudi mogu pružiti informacije koje možda ne biste inače dobili, poput dokumenata i obavještajnih procjena.

“Izvori mogu pružiti fotografije ruskih dokumenata i obavještajne podatke koje je teško presresti elektronskim putem, a to može pomoći Sjedinjenim Državama da shvate što Rusija cilja. Nije samo riječ o izborima, nego i o pokušajima infiltracije u finansijske ssisteme, energetsku mrežu i druge važne segmente infrastrukture“, smatra Jones.

Uglavnom, još uvijek se ne zna zašto ćute ruski izvori. No, problem je i izloženost izvora unutar SAD-a. Naime, ove godine otkriven je identitet FBI-jevog informatora Stefana Halpera, nakon što su zastupnici oba doma Kongresa zatražili informacije o njemu, a Bijela kuća je dopustila da se te informacije dijele.

Halper, američki akademik sa sjedištem u Velikoj Britaniji, poslan je da razgovara s Trampovim savjetnicima za kampanju koji su bili pod F.B.I-evom istragom zbog veza s Rusima.

Ipak, američki zvaničnici kažu da Halperov slučaj nema veze sa ćutanjem moskovskih izvora i da to nije razlog za njihovu zabrinutost. Međutim, bivši špijuni vjeruju da otkrivanje imena u ovom poslu može dugotrajno štetiti američkoj obavještajnoj zajednici.

“Jedino što možemo ponuditi ljudima jeste da ćemo učiniti sve što je u našoj moći da ih zaštitimo. Ako se gubi to povjerenje, posljedice mogu biti vrlo bolne“, zaključio je Siphers.