Preporuke FATF-a za borbu protiv terorizma
U svojim antiterorističkim aktivnostima demokratske države posebnu pažnju poklanjaju pranju novca, jer je to jedan od načina da se nelegalni novac pretoči, osim u legalne tokove, i u finansiranje terorističkih organizacija.
Pranje novca je proces u kojem se prihodi kriminala transformiraju u naizgled legitiman novac ili drugu imovinu.Ipak, u brojnim pravnim i regulatornim sistemima, pojam pranje novca se nekad ne razlikuje od ostalih oblika finansijskog kriminala, a ponekad se generalnije koristi da ubroji i zloupotrebu finansijskog sistema, uključujući finansijski terorizam, utaju poreza i izbjegavanje međunarodnih sankcija. Većina zakona protiv pranja novca otvoreno kombinujuu pranje novca sa finansijskim terorizmom (što se bavi odredištem sredstava) kada reguliraju finansijski system.
Dosta izdanja regulatornih i državnih autoriteta procjenjuju godišnje količinu opranog novca, bilo globalno ili u nekoj nacionalnoj ekonomiji. Godine 1996, Međunarodni monetarni fond procjenjuje da 2 do 5 procenata globalne ekonomije uključuje pranje novca. Financial Action Task Force on Money Laundering (FATF), međudržavno tijelo za borbu protiv pranja novca je objavilo, “Sveukupno, apsolutno je nemoguće proizvesti pouzdanu procjenu količine opranog novca, stoga FATF ne objavljuje bilo kakve cifre u vezi s tim.”. Akademski komentatori takođe nisu bili u mogućnosti procijeniti količinu opranog novca sa bilo kojim stepenom sigurnosti.
Shvatajući da je preduzimanje akcije protiv finansiranja terorizma od vitalnog značaja, članice FATF-a, među kojima je i Crna Gora, saglasile su se oko Preporuka, koje u kombinaciji sa FATF-ovim Preporukamsa o pranju novca čine osnovni okvir za otkrivanje, sprječavanje i suzbijanje finansiranja terorizma i terorističkih akata.
PREPORUKE:
I Ratifikacija i implementacija instrumenata UN-a
Svaka država treba da odmah preduzme mjere za ratifikaciju i punu implementaciju Medjunarodne konvencije Ujedinjenih nacija za suzbijanje finansiranja terorizma iz 1999. godine.
Države takodje treba odmah da implementiraju rezolucije Ujedinjenih nacija koje se odnose na sprječavanje i suzbijanje finansiranja terorističkih akata, posebno Rezoluciju 1373 Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija.
II Kriminalizacija finansiranja terorizma i pranja novca s tim u vezi
Svaka država treba da kriminalizuje finansiranje terorizma, terorističkih akata i terorističkih organizacija. Države treba da obezbijede da se takva krivična djela označe kao predikatna krivična dela pranja novca.
III Zamrzavanje i konfiskacija sredstava terorista
Svaka država treba da implementira mjere za neodložno zamrzavanje novčanih ili ostalih sredstava terorista, onih koji finansiraju terorizam i terorističke organizacije, a u skladu sa rezolucijama Ujedinjenih nacija koje se odnose na sprječavanje i suzbijanje finansiranja terorističkih akata.
Svaka država treba i da usvoji i implementira mjere, uključujući i zakonske, koje bi omogućile nadležnim organima da blokiraju i konfiskuju imovinu koja predstavlja prihod od, ili se koristi za, ili je namijenjena ili izdvojena za finansiranje terorizma, terorističkih akata ili terorističkih organizacija.
IV Prijavljivanje sumnjivih transakcija povezanih sa terorizmom
Ako finansijske institucije, ili druge kompanije ili pravna lica koja podliježu obavezama za sprječavanje pranja novca posumnjaju ili imaju osnova da posumnjaju da su novčana sredstva u vezi sa ili su namenjena terorizmu, terorističkim aktima, ili će ih koristiti terorističke organizacije, od tih finansijskih institucija… treba zahtijevati da svoje sumnje hitno prijave nadležnim organima.
V Medjunarodna saradnja
Svaka država treba drugoj državi da pruži na osnovu ugovora, dogovora ili drugog mehanizma za obostranu pravnu pomoć ili razmjenu informacija, pomoć u najvećoj mogućoj mjeri u vezi sa krivičnim, gradjanskim, policijskim i administrativnim istragama i sudskim procesima u vezi sa finansiranjem terorizma, terorističkih akata i terorističkih organizacija.
Države treba da preduzmu i sve moguće mjere da ne pružaju utočište pojedincima koji se terete za finansiranje terorizma, terorističkih akata ili terorističkih organizacija, i treba da uvedu procedure za izručenje takvih pojedinaca, gdje je to moguće.
VI Alternativne novčane pošiljke
Svaka država treba da preduzme mjere da fizička ili pravna lica, uključujući i agente, koja pružaju usluge prenosa novca ili vrijednosti, uključujući i prenos putem neformalnog sistema ili mreže za prenos novca ili vrijednosti, budu licencirani ili registrovani, i da podliježu svim FATF-ovim preporukama koje se odnose na banke i ostale finansijske institucije. Svaka država treba da obezbijedi da fizička ili pravna lica koja pružaju ove usluge na protivzakonit način podliježu administrativnim, gradjanskim ili krivičnim sankcijama.
VI Elektronski transferi
Države treba da zahtijevaju da finansijske institucije, uključujući i remitente novca, prilažu tačne i sadržajne informacije o nalogodavcu transfera novčanih sredstava
(ime, adresa i broj računa) i odnosne poruke koje se šalju, i te informacije treba da prate transfer ili odnosnu poruku kroz lanac plaćanja.
Države treba da preduzmu mjere kako bi finansijske institucije, uključujući i remitente novca, sprovodile povećanu kontrolu i nadzirale sumnjive transfere novčanih sredstava koji ne sadrže potpune informacije o nalogodavcu (ime, adresu i broj računa).
VIII Neprofitne organizacije
Države treba da preispitaju adekvatnost zakona i propisa koji se odnose na pravna lica koja mogu biti zloupotrijebljena za finansiranje terorizma. Neprofitne organizacije su posebno za to pogodne, a države treba da obezbijede da se one ne mogu zloupotrijebiti:
(i) od strane terorističkih organizacija koje se predstavlaju kao zakonita pravna lica;
(ii) korišćenjem legitimnih pravnih lica kao spone za finansiranje terorizma, djelimično i da bi se izbjegle mjere zamrzavanja sredstava; i
(iii) kako bi se prikrilo ili učinilo nerazumljivim tajno preusmjeravanje novčanih sredstava namijenjenih u legitimne svrhe ka terorističkim organizacijama.
IX – Prenosioci keša (keš kuriri)
Zemlje treba da imaju na snazi mjere za detekciju fizičkog prekograničnog transporta valuta i nosioca hartija od vrijednosti, uključujući i sistem deklaracije ili ostalih obaveza prijavljivanja.
Zemlje treba da obezbijede da njihovi nadležni organi imaju zakonsku nadležnost da zaustave ili ograniče nosioce valuta ili hartija od vrijednosti, za koje se sumnja da su povezani sa finansiranjem terorizma ili pranjem novca, ili da su lažno deklarisani ili prijavljeni.
Zemlje treba da omoguće raspoloživost efektivnih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija, koje će se baviti osobama koje daju lažne deklaracije ili prijave. U slučajevima gdje su nosioci valuta ili hartija od vrijednosti povezani sa finansiranjem terorizma ili pranja novca, zemlje bi takođe trebale da usvoje mjere, uključujući i zakonodavne, koje će biti u saglasnosti sa Preporukom III i Posebnom preporukom III, koje će omogućiti konfiskaciju tih valuta ili hartija od vrijednosti
(iii) kako bi se prikrilo ili učinilo nerazumljivim tajno preusmjeravanje novčanih sredstava namijenjenih u legitimne svrhe ka terorističkim organizacijama.
IX – Prenosioci keša (keš kuriri)
Zemlje treba da imaju na snazi mjere za detekciju fizičkog prekograničnog transporta valuta i nosioca hartija od vrijednosti, uključujući i sistem deklaracije ili ostalih obaveza prijavljivanja.
Zemlje treba da obezbijede da njihovi nadležni organi imaju zakonsku nadležnost da zaustave ili ograniče nosioce valuta ili hartija od vrijednosti, za koje se sumnja da su povezani sa finansiranjem terorizma ili pranjem novca, ili da su lažno deklarisani ili prijavljeni.
Zemlje treba da omoguće raspoloživost efektivnih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija, koje će se baviti osobama koje daju lažne deklaracije ili prijave. U slučajevima gdje su nosioci valuta ili hartija od vrijednosti povezani sa finansiranjem terorizma ili pranja novca, zemlje bi takođe trebale da usvoje mjere, uključujući i zakonodavne, koje će biti u saglasnosti sa Preporukom III i Posebnom preporukom III, koje će omogućiti konfiskaciju tih valuta ili hartija od vrijednosti.
