Zbog Ormuskog moreuza može da se zapali svijet
Napadi na norveški i japanski tanker u četvrtak u Ormuskom moreuzu, za koje SAD optužuje Iran, ponovo su skrenuli pažnju svjetske javnosti na ovaj strateški tjesnac. Zbog čega su ove vode toliko bitne?
Moreuz ima veliki ekonomski i strateški značaj, prvenstveno zbog transporta nafte i gasa. Čak petina svjetske proizvodnje nafte na dnevnom nivou prođe ovim vodama – 17,4 miliona barela od ukupno 100, a većina te nafte transportuje se u azijske zemlje među kojima su najveći kupci Kina, Japan, Indija i Južna Koreja.
Zbog svog specifičnog položaja, Ormuski moreuz u centru je svih tenzija u tom dijelu svijeta, ali problem nije samo regionalan. Posljedice tenzija osjetio bi cio svijet, prvenstveno kroz poskupljenje nafte i prekid protoka “crnog zlata” što bi za svjetsku ekonomiju, zavisnu od tog energenta, imalo veoma ozbiljne posljedice.
Ovaj tjesnac se nalazi između Irana i Omana, i jedina je veza Persijskog zaliva sa otvorenim morem. Zatvaranje Ormuskog moreuza praktično bi odsjeklo od svijeta velike izvoznike nafte Saudijsku Arabiju, Kuvajt, Bahrein i Ujedinjene Arapske Emirate, kao i Katar, najvećeg svjetskog izvoznika prirodnog gasa (LGN).
Iran je u prošlosti nerijetko prijetio blokadom kanala i brodskog saobraćaja, zbog čega UAE i Saudijska Arabija planiraju izgradnju naftovoda da bi smanjili svoju zavisnost od susjeda sa kojim nisu u najboljim odnosima, najblaže rečeno.
Aktivan igrač u regionu je i SAD, saveznik Saudijske Arabije, UAE i drugih zalivskih zemalja i neprijatelj Irana. Američka peta mornarička flota, zadužena je za zaštitu komercijalne plovidbe u tom području, bazirana je u Bahreinu.
Odluka SAD da napusti iranski nuklerni sporazum u maju 2018. godine ponovo je zapalila varnicu u moreuzu prepunom nafte, ali ulje na vatru doliva odluka o pooštravanju sankcija u aprilu ove godine. Zvaničnici SAD nadali su se da će ovom mjerom istisnuti skoro sav izvoz nafte iz Irana kako bi prisilili režim da napravi sveobuhvatne ustupke, da odustane od nuklearnog programa i prestane da finansira terorističke grupe, dok su sa druge strane iranski lideri obećali da će uzvratiti.
Kratka hronologija ozbiljnijih incidenata u ovom dijelu svijeta tokom posljednjih nekoliko decenija:
– Gotovo cijelu deceniju osamdesetih godina prošlog vijeka trajao je takozvani rat tankera, odnosno obostrani pokupšaju Iraka i Irana da ometaju izvoz nafte druge zemlje.
– U julu 1988, američki ratni brod “Vinsens” oborio je iranski putnički avion. Tom prilikom poginulo je 290 ljudi, a nesreću je Vašington nazvao incidentom, dok Teheran tvrdi da je u pitanju namjerni napad.
– Početkom 2008. godine, Sjedinjene Američke Države su saopštile da je iransko plovilo prijetilo američkim vojnim brodovima.
– U julu 2010. japanski tanker “M Star” napala je militantna grupa “Abdulah Azam brigada”, povezana sa Al Kaidom, koja je preuzela odgovornost.
– U januaru 2012, Iran je zaprijetio da će blokirati moreuz kao odmazdu za američke i evropske sankcije.
– Tri godine kasnije, Iran je zaplijenio teretni brod u luci, a u julu 2018. predsjednik Irana Hasan Rohani nagovijestio je da bi Iran mogao da poremeti trgovinu naftom preko prolaza kao odgovor na apele SAD da smanji izvoz nafte.
– U maju ove godine, četiri broda, uključujući dva saudijska tankera napadnuta su kod obala Ujedinjenih Arapskih Emirata.
– U junu ove godine, Teheran je saopštio da “može da zatvori Ormuski moreuz ukoliko Sjedinjene Američke Države nastave provokacije kroz ovaj strateški prolaz”. Saopštenje je uslijedilo kao odgovor na velike pomorske vježbe 30 država sa šest kontinenata pod vođstvom SAD na strateškim mestima kao što su Suecki kanal, prolaz Bab el Mandeb i Ormuski moreuz.
Burning tanker filmed by #Iran after attacks in #GulfofOman https://t.co/CMnptgzdlw pic.twitter.com/Hvap8qcutJ
— RT (@RT_com) June 13, 2019
