Podvodna špijunaža: Mogu li se ribe koristiti za podvodni nadzor?

Ako će Pentagon raditi kako je naumio, velike su šanse da će uskoro Nemo pronaći posao u američkoj vojsci. Prema izjavi objavljenoj na njihovoj web stranici, Agencija za napredna istraživačka istraživanja obrane (DARPA), kaže kako želi da regrutuje ribe i druge oblike podmorskog života kako bi postavili senzore na “vodeni život” ( Program PALS) i time poboljšali sposobnosti podvodnog nadzora, kao i sposobnosti otkrivanja mogućih neprijateljskih brodova i plovila.

“Program PALS razvijen je kako bi iskoristio osjetljivost organizama u okeanu na promjene u njihovom okruženju”, rekao je Lori Adornato, voditelj programa PALS programa, u izjavi objavljenoj na web stranici Independenta. U odvojenoj izjavi za DARPA, objasnio je da budući da su živi organizmi sveprisutni, samostalni, samoobnavljajući  i mogu osjetiti vizualne, magnetske, slušne i hemijske znake, postaju idealni kandidati za kontinuirani podvodni nadzor.

“Korištenjem organizama možete pogledati postojanost i široku pokrivenost za razliku od korištenja jednog senzora koji radi cijeli posao”, rekao je Adornato u izjavi objavljenoj u časopisu Scientific American.

Prema DARPA-i, njegovi istraživači imaju za cilj da u četvorogodišnjem programu love ribe poput golubovog gnoja i crnogorice, kao i beskičmenjake poput škampi i druge oblike mikrofaune i mikroflore, poput bioluminiscentnog planktona i drugih mikroorganizama.

Te su životinje poznate po svojim reakcijama kada su u pitanju promjene u njihovom okruženju: Poznato je da guliathski skupljači i škampi emituju glasne zvuke kad osjete uljeze, dok su grgeči iz crnog mora poznati po mijenjanju svog ponašanja kada ih preplaše podmorska vozila i slično.

“Uključivanje u izvrsne senzorske sposobnosti morskih organizama moglo bi donijeti diskretno, uporno i visoko skalabilno rješenje za održavanje svijesti o izazovnom podvodnom okruženju”, rekao je Adornato u odvojenoj izjavi na web stranici DARPA.

Prema DARPA-i, pet timova istraživača trenutno razvija nove vrste senzorskih sistema koji mogu detektovati i snimiti ponašanje gore spomenutih morskih organizama i interpretirati ih za prepoznavanje, karakterizaciju i izvještavanje o prisutnosti podvodnih i bespilotnih vozila bez posade u američkim vodama.

“Ova nova, biocentrična PALS tehnologija poboljšaće postojeće sisteme pomorskog nadzora Ministarstva odbrane i uveliko proširiti domet, osjetljivost i životni vijek vojnih mogućnosti podmorskog nadzora”, rekao je DARPA.

Adornato, u izjavi objavljenoj na web mjestu DARPA, kaže da je, iako je idealan scenarij ovog odjela za program „… uticati na širok raspon morskih organizama, bez potrebe da ih treniramo, razmještamo ili modifikujemo na bilo koji način“, DARPA će i dalje prihvatati predloge istraživača u vezi s modifikovanim organizmima. Adornato, međutim, dodaje da “… ni u kojem trenutku u programu PALS DARPA neće testirati modifikovane organizme van zatvorenih postrojenja za biološku sigurnost.”

Dok DARPA promatra žive organizme za svoj PALS projekt, istraživači sa Univerziteta za inženjerstvo i primijenjenu nauku Univerziteta u Virginiji, u saradnji s biolozima sa Univerziteta Harvard, nedavno su otkrili svoje najnovije dostignuće: robota inspirisanog tunom.

Prema riječima vođe tima Hilary Bart-Smith, profesorice na odsjeku za mehaničko i vazduhoplovno inženjerstvo UVA, robot – nazvan Tunabot – dizajniran je kako bi pomogao ljudima da bolje razumiju fiziku uključenu u kretanje riba, kao i da na kraju utiču na mogući razvoj sljedeće generacije podvodnih vozila koji se pokreću sistemima nalik ribama koji su “bolji od propelera”.

„Naš cilj nije bio samo izgraditi robota. Uistinu smo željeli razumjeti nauku o biološkom plivanju “, rekla je Bart-Smith u izjavi objavljenoj na web stranici UVA dodajući da je cilj njihovog tima„… stvoriti nešto na čemu bismo mogli testirati hipoteze u smislu onoga što čini biološke plivače tako brzim. ”

Prema objavljenim podacima iako Tunabotova brzina nije tačno jednaka onoj od prave tune, ipak je nadmašila brzinu ostalih plivačkih robota.

“Ovi rezultati naglašavaju sposobnosti visokofrekventnog biološkog plivanja i postavljaju temelj za istraživanje performansi podvodnih vozila nalik ribama”, zaključilo je istraživanje.

Prema Bart-Smith, njen tim trenutno radi na dodavanju senzora Tunabotu – koji je sam proizvod petogodišnje multidisciplinarne univerzitetske istraživačke inicijative vrijedan 7,2 miliona američkih dolara – kako bi se mogao koristiti kao mogući sistem podmorskog nadzora.