Kijev pustio osumnjičene za ubistva demonstranata

Među oko 200 zarobljenika koje su u decembru razmjenili Ukrajina i proruski separatisti bilo je i pet bivših pripadnika policijske jedinice Berkut osumnjičenih za ubistva demonstranta u Kijevu 2014. Njihovo puštanje na slobodu izazvalo je kontroverzu i raspravu.

Bili su to bivši policajci ukrajinskog Ministarstva unutrašnjih poslova osumnjičeni da su učestvovali u krvavom obračunu s demonstranatima na protestima Euromajdan u Kijevu, na kojima je svrgnut Moskvi naklonjen predsjednik Viktor Janukovič prije gotovo šest godina, u februaru 2014. godine, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

No, umjesto da se na sudu suoče s mogućim optužbama za ubistvo, pet bivših pripadnika nekada zastrašujućeg a sada raspuštenog Berkuta, oslobođeno je 29. decembra.

Oni su bili među 200 zarobljenika oslobođenih u razmjeni između ukrajinskih vlasti i proruskih separatista koji drže dijelove dviju istočnih ukrajinskih pokrajina – razmjeni koju su pozdravile ne samo rodbina oslobođenih, nego i međunarodna zajednica.

Razmjena na kontrolnom punktu u blizini grada Horlivka, kojeg drže separatisti, bila je dio sporazuma sklopljenog početkom decembra na samitu lidera Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske.

Postoji nada da će to biti korak ka okončanju sukoba na istoku Ukrajine, u kojem je poginulo više od 13.000 ljudi i koji je izbio ubrzo nakon što je Janukovič pobjegao iz zemlje usred masovnih protesta u Kijevu. Poslije njegovog svgravanja, Rusija je zauzela Krimski poluotok i podstakla separatizam, pomažući rasplamsavanje rata u regijama Donjeck i Lugansk.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron, čije zemlje vode napore za okončanje sukoba u regiji poznatoj kao Donbas, razmjenu su opisale kao “dugoočekivanu humanitarnu gestu koja bi trebala pridonijeti obnovi povjerenja između dvije strane”, navodi se u saopštenju njemačke vlade.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je od početka svog mandata takođe mnogo uložio na okončanju sukoba. Bila je to druga takva razmjena od septembra i najveća u dvije posljednje godine.

Prema Službi sigurnosti Ukrajine (SBU), separatisti su pustili ukupno 76 osoba, uključujući 12 pripadnika vojske, od kojih je dvoje bilo zadržano od 2015. nakon što su uhvaćeni u zasjedi, kada su pratili konvoj ranjenika iz bitke za Debaljcevo, u kojoj je uništen veliki dio grada.

Uz proslavu, oslobođene su 29. decembra na aerodromu Borispilj u blizini Kijeva srdačno dočekale rasterećene porodice i prijatelji, zajedno sa Zelenskim koji je novinarima rekao: “Divno je, tako sam sretan”.

Međutim, ukrajinski predsjednik takođe je bio suočen s pitanjima je li možda platio previsoku cijenu za njihovo oslobađanje, uz pitanja mnogih zašto je pet bivših Berkutovih pripadnika bilo među 124 osobe koje je Kijev predao separatistima.

Zelenski je rekao da je to bio težak izbor, ali ustrajao je na tome da mu je prioritet bio povratak “živih”.

“Vjerujem da su svi naši borci, naša vojska i naši novinari – heroji i siguran sam da nam je prioritet povratak naših ljudi. Poštujem sve roditelje i porodice koji su izgubili svoje najmilije na Majdanu. Nažalost, ne možemo vratiti one koji više nisu s nama, ali mogli bismo vratiti žive i siguran sam da nam je to prioritet”, rekao je Zelenski na aerodromu.

Oleg Sencov, koji je oslobođen iz zatvora u Rusiji i vraćen u Ukrajinu u septembarskoj razmjeni, pozdravio je novu razmjenu zarobljenika – ali je okrivio Kijev za puštanje “pravih ubica”, dok Ukrajince, uključujući krimske Tatare, još uvijek drži Rusija zbog, kako kažu grupe za zaštitu prava, politički motivisanih optužbi.

“Krimski Tatari i naši drugi politički zatvorenici i dalje će ostati u ruskim zatvorima. Nevini. Za to će Ukrajina isporučiti prave ubice”, napisao je na Facebooku.

Zašto Rusija želi pripadnike Berkuta?

Berkut je, prema ukrajinskim istražiocima, bio odgovoran za pucanje na desetine demonstranata na prodemokratskim i antikorupcijskim euromajdanskim protestima početkom 2014. godine. Posebno, istraga je optužila 25 pripadnika Berkuta iz takozvane “Crne jedinice”, kao i njihovog zamjenika komandira, za ubistvo nenaoružanih demonstranata 20. februara.

Tih 48 demonstranata koji su ubijeni tog dana kao i više od 50 ostalih koji su smrtno stradali na drugim nasilnim udarima protiv demonstranata, u Ukrajini se poštuju kao “Nebeska stotina” i široko se doživljavaju kao mučenici.

Od optuženih službenika Berkuta – što u prevodu znači Zlatni orao – 21 je pobjegao na Krim ili u Rusiju, gdje je 15 dobilo državljanstvo, a tri je dobilo azil. Rusija je odbacila sve ukrajinske zahtjeve za njihovim izručenjem.

Ostala petorica – Sergej Tamtura, Aleksandar Marinčenko, Pavlo Abroskin, Sergej Zinčenko i Oleg Janiševski – bili su u Kijevu i trebali su se suočiti sa suđenjem do 29. decembra.

Evropska unija rekla je “da je primila k znanju” razmjenu bivših Berkutovih pripadnika.

“Očekujemo da će se sve optužbe istražiti, a zainteresovane strane osigurati da se odgovorni privedu pravdi”, navodi se u izjavi EU-a.

Neki komentatori sugerisali su da je Moskva insistirala na njihovom puštanju kako bi obrisala svaki mogući trag koji povezuje Kremlj sa smrtonosnom akcijom na protestima Euromajdana.

“Rusko insistiranje na uključivanju Berkutovih pripadnika povezanih s masakrom na Majdanu 2014. godine u današnju razmjenu zarobljenika je zanimljivo. Zašto bi Kremlj tražio puštanje Ukrajinaca optuženih za ubistvo Ukrajinaca – osim ako optuženi (i ubistva) nisu vezani za Rusiju?”, pitao se magazin na engleskom jeziku Biznis Ukrajina, u postu na Twitter.

Drugi su rekli da je Kremlj, insistirajući na uključivanju bivših vojnika Ministarstva unutrašnjih poslova, pokušao potkopati Zelenskog kod kuće.

“Mislim da je uglavnom trebalo natjerati Zelenskog na nešto veoma nepopularno i nepravedno, što će naljutiti neke najidealističnije i najaktivnije ljude u zemlji od 2014. Takođe, to će se posmatrati kao velika pobjeda za njegove (ruskog predsjednika Vladimira Putina) klijente u istočnoj Ukrajini i dodatno će zamutiti bilo kakvu istragu o Majdanu”, napisao je Endrju Rot, moskovski dopisnik Gardijana na Twitteru.

Vođa područja pod kontrolom separatista u Luganskoj regiji pohvalio je razmjenu kao “posljednju pobjedu separatista”, prenosi AFP.

Osuđene ubice

Bivši pripadnici Berkuta nisu bile jedine kontroverzne osobe na popisu zatočenika koje je objavio Kijev. Tri osobe osuđene za bombaški napad 2015. u Harkovu u kojem su tokom marša mira poginule četiri osobe, među kojima i 15-godišnji dječak, također su bile u razmjeni zarobljenika.

I to nije prvi put da se Zelenski suočio s pitanjima oko Ukrajinaca koji su razmjenjeni sa separatistima.

Volodimir Cemah – “osoba od interesa” u istrazi koju je predvodila Holandija o rušenju aviona MH17 Malaysia Airlines, za koju su istražioci utvrdili da je oboren ruskom ispaljenom raketom sa teritorije koju su kontrolisali separatisti u Ukrajini – bio je među 35 zarobljenika koje je Ukrajina 7. septembra predala separatistima.

Zelenski je rekao da je učinio sve što je bilo moguće kako bi osigurao da Cemaha ispitaju Holanđani i da je postupak “komplikovan … Plašio sam se da će se razmjena zatvorenika propasti zbog toga”.

Svih 298 ljudi s leta MH17 smrtno je stradalo nakon obaranja aviona koji je letio iz Amsterdama prema Kuala Lumpuru.

Trojica Rusa i jedan Ukrajinac optuženi su za obaranje MH17, a sudski postupak u Holandiji zakazan je za mart. No, četvorici osumnjičenih najvjerovatnije će se suditi u odsutnosti.

Iako su se mnogi od onih koje je Kijev predao separatistima suočili s konkretnim optužbama, isto se ne može reći za mnoge, ako ne i sve one koje su separatisti pustili.

Među civilima koje su separatisti pustili bili su vlasnik trgovine za kućne ljubimce koji je prošle godine pritvoren po neodređenim optužbama i žena s teritorija pod kontrolom vlade, koji je pritvorena tokom posjeta majci u području koje drži separatistički.

Viktorija, koja nije rekla svoje prezime, rekla je za AFP da su je separatisti držali tri godine nakon što je osuđena zbog “izdaje države”.