DANAS POČINJE SAMIT: USPORAVA LI OTVORENI BALKAN PUT KA EU?
U Ohridu počinje dvodnevni samit regionalne inicijative Otvoreni Balkan, kojem će prisustvovati i crnogorski premijer Dritan Abazović.
Abazović će biti gost samita i prisustvovaće, kako je najavio, u ulozi posmatrača, a planirano je ida se sastane sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Kako je najavljno, na samitu će biti potpisano više sporazuma i memoranduma o saradnji u oblasti visokog obrazovanja, turizma, kulture i poreskih službi.
Je li Otvoreni Balkan ekonomska ili politička inicijativa i je li dobra ideja ako već na početku izaziva toliko nepovjerenja, nedoumica i malo pravne analize, pitaju se protivnici te incijative.
Za kosovske zvaničnike ona je neprihvatljiva, a analitičar Gzim Badžaku za Dnevnik TVCG kaže da razumije i zašto.
“Osnovni problem je u tome kakav će biti položaj Kosova, naravno imajući u vidu mnogobrojne izjave i predstavnike Srbije da je Kosovo dio Srbije, to onemogućava ravnopravan tretman i ravnopravno učešće Kosova u toj inicijativi”, navodi Badžaku.
I bosansko-hercegovački zvaničnici do sada su odbijali da se priključe toj inicijativi, mahom, kako kažu, zbog nepovjerenja prema njenim osnivačima i cilju te ideje. Navodi da, ukoliko ste za Otvoreni Balkan, onda ste protiv Evropske unije, za profesora Miodraga Zeca imaju smisla, ali novu inicijativu posmatra isključivo kao bolju regionalnu saradnju.
“To što je ostalo van Evropske unije su neposredne komšije, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Crna Gora i Bosna i potpuno je prirodno da se obezbijedi sloboda kretanja ljudi, roba i kapitala, a to jesu bazične ideje Evropske unije i ništa neće smetati, ako kada i pod kojim uslovima se ovaj region integriše u EU”, navodi Zec.
Upravo sve te mogućnostii slobode ostvaruju se i u okviru Berlinskog procesa i CEFTA sporazuma, smatra Badžaku, te na Otvoreni Balkan gleda kao na dupliranje procesa, što usporava put ka Evropskoj uniji. Uz to, kaže, postoji još nedoumica.
’’Ne postoji nijedan dokument i dio sporazuma koji govori o tome kako će se ta inicijativa ostvarivati, koji su ciljevi, koji su instrumenti koji će to omogućiti, koji je organ koji će nadgledati ostvarivanje te incijative u odnosno sporazum koje te zemlje budu potpisale. U nedostatku mehanizama koji bi to regulisali onda je to jedna magla koja ne znači ništa posebno ako toj inicijativi ne pristupe sve države ZB”, poručio je Badžaku.
Za profesora Miodraga Zeca jedno pitanje ostaje pod sumnjom.
“Ko to iza toga stoji, šta su to ideje, dali je to pravljenje Jugoslavije. Mislim da ti animoziteti koji se vuku iz dalje i bliže prošlosti, iz 90-tih postoje, da kod nas izgleda situacija tako da ne govorimo šta se predlaže već ko predloži i još uvijek ti animoziteti se podgrijavaju s više strana i obični ljudi stradaju bez ikakve potrebe”, poručio je Zec.
U Crnoj Gori mišljena o Otvorenom Balkanu su podijeljena. Dok je predsjednik Milo Đukanović od početka protiv te ideje, premijer Dritan Abazović kaže da nema ništa protiv, ako je to dobro za Crnu Goru. U Ohridu se, prema pisanju medija, očekuje usvajanje više sporazuma i memoranduma o saradnji u oblasti poreskih službi, turizma, kulture i obrazovanja. No, proširenje se ne pominje.
Pajović: Podrška Lavrova potvrda da je “Otvoreni Balkan” instrument za nastavak malignog uticaja Moskve
Javna podrška šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova regionalnoj inicijativi Otvoreni Balkan, prema riječima nekadašnjeg predsjednika Skupštine Crne Gore, diplomate Darka Pajovića, samo je potvrdila indicije o suštini tog projekta, on služi kao instrument za nastavak malignog uticaja zvanične Moskve na ovim prostorima, uz zadovoljenje njegovih glavnih regionalnih promotera.
“Poruke šefa ruske diplomatije za sagovornika Pobjede jasno pokazuju da nakon „gubitka“ Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije, koje su postale članice NATO saveza, Rusija pokušava da vrati ove zemlje u sferu svog uticaja. Nemam dilemu da je ovaj projekat imao i direktnu finansijsku podršku Moskve pojedinim političarima i političkim partijama kako kod nas, tako i u regionu, što je bilo vrlo vidljivo i do sada”, rekao je Pajović, dodajući da bi javnu podršku Rusije trebalo čitati i kao podsjećanje na prethodnu izdašnu podršku zvanične Moskve.
“Podrška inicijativi izrečena je u vremenu kada očigledno ne odgovara regionalnim političkim elitama koje podržavaju sam projekat „Otvoreni Balkan“ i treba je čitati i kao svojevrsno podsjećanje, ali i prijetnju samim političarima, kako u regionu, tako i u Crnoj Gori, na prethodnu izdašnu podršku zvanične Moskve, uključujući i finansijsku i potrebu „vraćanja duga“, ocijenio je Pajović.
Smatra da ćemo u vremenu koje slijedi biti svjedoci dodatnih spoznaja o lošim radnjama iz prošlosti koje su nekim političkim subjektima služile kao paravan za stvarnu agendu – sprečavanje ulaska Crne Gore u NATO.
“Zato je još prisutan bijes i jed zbog formiranja Vlade izbornog povjerenja iz 2016. godine, a zahvaljujući kojoj su anti-NATO snage spriječene da preuzmu vlast u Crnoj Gori i koja je spriječila realizaciju ideja o fizičkom uklanjanju političkog vrha države na dan izbora te godine”, podsjetio je Pajović.
