RADIĆ ZA UPA: RUSIJA PREZAUZETA REALNIM RATOM DA BI PODSTICALA DESTABILIZACIJU U DRUGIM REGIONIMA
Vojni analitičar Aleksandar Radić za portal UPA kaže da je Rusija sada prezauzeta realnim ratom i koliko god bi joj išlo u prilog podsticanje destabilizacije u nekim drugim regionima, da bi „zasposjela“ NATO i EU, čini se da taj kapacitet postoji, ali ga ne treba precijeniti da se u ovom trenutku može konkretno ostvariti.
Prema njegovim riječima, ovo nije kriza koja može lako da se kontroliše, i ostane izolovana.
Radić
„Zapadni Balkan ima slabe političke vlasti, prije svega državne institucije, nemamo neke presedane da je neka zemlja uspjela da se izdigne i stvori snažan državni aparat. Kao takav, region je podložan pritiscima, i teže može da amortizuje probleme u kojima se nađe, prije svega narušavanje bezbjednosti do koje može doći zbog ekonomske krize, zobg problema energenata. Mislim da Rusija sada više nema veliki kapacitet da se miješa u tuđa politička pitanja, bez obzira na snagu emocije prema Rusima, koja je primjetna kod Srba, Makedonaca, pa i kod Bugara“, kaže Radić navodeći da je to pitanje kontrole štete u javnom mnjenju kod političara koji očigledno jasno znaju gdje će se svrstati.
„Recimo iz ugla Srbije, koja je tu najbrojnija iz bivše Jugoslavije, jasno je da je politika okrenuta ka Zapadu, ali mora da se iznalazi rješenje kako ne isprovocirati javno mnjenje, jer glasači onih koji su na vlasti su zapravo ti koji imaju sentiment za rusku stranu. Ona snaga prisustva Rusije koja je ranije postojala više ne postoji, nakon invazije na Ukrajinu, jer se pokazalo da Rusija koristi iste mehanizme kao zapad. Ako je bilo ko nekad kritikovao NATO zbog 1999. godine kod nas i zbog svega drugog, kako sada kritikovati Rusiju koja je napala susjednu zemlju. To sve je dramatično umanjilo moralni kredibilitet Rusije“, navodi Radić.
Rat resursa
Za obje strane bi, smatra analitičar, zbog ekonomskog života bilo dobro prekinuti borbe prije početka zimske sezone, ali je to ipak u domenu želja, a ne realnosti.
„Ovakav rat, u trenutnom stanju, može lako postati višegodišnji. Već je prešao u rat resursa, rat iscrpljivanja, koji traje još od marta. Sada se troše izuzetno veliki materijalni i ljudski resursi. Za Ruse je to problem, jer dio njihovih materijalnih resursa nije obnovljiv, dok Ukrajina obnavlja gubitke kroz pomoć koju dobija od NATO saveza“, kaže Radić, pojašnjavajući da se stvara balans.
„Ruski, statistički veći, resursi se tope, a ukrajinski, koji su bili manji na početku rata, se nadoknađuju, i u tom ratu resursa perspektiva je dugotrajnost, i rata i krize. Sve i da rat prestane, sankcije koje su uvedene Rusiji neće biti tako lako povučene, Dok god postoji ovakva politika Moskve, kakva je sad, dok ne dođe do kako bi na zapadu nazvali procesa demokratizacije, Zapad neće popuštati i Rusija će biti izolovana, odnosno zemlja u krizi“, poručuje Radić.
Moguće jačanje vojnih sila u Evropi
Ruska agresija na Ukrajinu, kako navodi analitičar, dramatično je uticala na sigurnosnu i političku situaciju u Evropi i tek će imati posljedica.
„Svi politički i bezbednosni predznaci su loši, ova kriza ima tendenciju da zbog nedostatka scenarija završetka može da se proširi i postane još ozbiljnija, jer nijedna strana nema konačno rješenje, i sada je Evropa duboko involvirana u ta zbivanja. Prvo, stvorena je atmosfera podjele u bezbjednosnom planu, jer postoji mnogo scenarija podsticanja radikalizacije krize. Zbog toga nas tek čekaju godine u kojima će bezbjednosna tema biti dominantna. Vjerovatno će se u Evropi sada osnažiti trend jačanja vojske, biće velika ulaganja i ne bi trebalo biti iznenađenje da se u zemljama, u kojima je postojalo služenje vojnog roka, stvaraju masovne vojske, da se na novi način proširi fond vojnika, i da se u nekim zemljama vrati obavezni vojni rok. To je neka buduća slika Evrope“, smatra Radić.
