ĐUROVIĆ ZA UPA: MEHANIZAM KAO OTVORENI BALKAN VEĆ POSTOJI, SAMO GA NIKO NE SPROVODI

Zadnjih dana u regionu je među glavnim vijestima inicijativa Otvoreni Balkan, a nedavno je održan i dvodnevni samit u Ohridu, gdje su se sastali lideri zemalja regiona. Tim povodom razgovarali smo sa profesoricom na Ekonomskom fakultetu u Podgorici i bivšom ministarkom Evropskih integracija, Gordanom Đurović.

Gordana Đurović

UPA: Lideri Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije ukazali su u Ohridu, na kraju samita Otvorenog Balkana, na prednosti koje ta regionalna inicijativa donosi građanima i na ostvarena postignuća. Premijer Dritan Abazović rekao je da je na samitu u Ohridu vidio “definitivno jedno novo lice Zapadnog Balkana”. Kako to komentarišete? Da li će Crna Gora ipak pristupiti Otvorenom Balkanu?

Đurović: Mislim da se iz Crne Gore, poslednjih mjeseci, čulo dosta argumenata struke, sistematizovanih kroz ekonomske, političke, bezbjednosne i generalne evrointegracione razloge, rizike i rezerve prema OB inicijativi. Upućujemo na pravljenje ozbiljne analize o koristima i rizicima koje ova neinkluzivna inicijativa nosi, za zemlju koja je najdalje odmakla u pregovorima sa Unijom, tj. za našu državu Crnu Goru. Treba poći od podataka o trgovinskom deficitu i postignućima unapređenja ekonomske saradnje, koja već postoji i funkcioniše, nastaviti sa političkim otvorenim pitanjima koja upućuju na institucionalizaciju nekakve Balkanske unije, koja rađa rezerve da je ova inicijativa odstupanje od evropskog kursa, za koji Crna Gora nema ni kapaciteta, ni vremena, ni interesa. Posebno treba pažljivo analizirati potpisane međudržavne sporazume o pristupu elektronskim uslugama, pristupu tržištu rada u drugim zemljama i rizicima izostanka fitosanitarne i veterinarske kontrole na graničnim prelazima, koji su takodje definisani posebnim sporazumom. Ni jedan od ovih sporazuma nema implementacione protokole, ni mehanizme.

Npr. stručnu javnost upućujem da se, kada izuče “federaciju elektronskih identitet” u Sporazumu o povezivanju šema elektronske identifikacije uključenih zemalja, posvete kratkoj analizi člana 9 i 10  Sporazuma o uslovima za slobodan pristup tržištu rada na Zapadnom Balkanu. Razgovarajmo činjenicama i čitajmo šta bi se to Crna Gora međunarodnim ugovorima obavezala, potvrđujući ih u našoj Skupštini. Nadalje, ono što je potpisano u Ohridu, nigdje se ne može naći kao pravni akt, samo imamo kratka medijska tumačenja, koja su često pristrasna, i bez činjenica. Pravni okvir procesa nije transparentan i dostupan stručnoj javnosti, a sam proces ima jak marketing, a slabu pravnu analizu i pojašnjenje.

I danas, mogu sarađivati turističke agencije, mogu se praviti zajedničke vinske ture i zajedničke turističke ponude i sl. i u postojećim ugovornim aranžmanima i postojećim regionalnim inicijativama i međunarodnim organizacijama, za sve to već postoje mehanizmi. Eto, npr. samo preko privrednih komora i njihove nove mreže. Samo je pitanje političke volje i razloga, zašto se, umjesto postojećih, želi napraviti atraktivnim isto to, ali sada u drugom obliku, i sa učešćem samo tri zemlje regiona.

Istovremeno, i Eskobarovo obraćanje bilo je sa dosta jasnim porukama, bez insistiranja na pristupanju. Upozorio je na rizike za vladavinu prava zbog rizika od rasta krijumčarenja po balkanskoj ruti, gdje ne bi bilo carinskih punktova, što je veoma važna poruka. Uputio je i na tijesnju saradnju privrednih komora (što se i dešava u okviru Berlinskog procesa kroz Komorski investicioni forum), zatim na uparivanje sa drugim inicijativama i konačno, upitio je na očuvanje ekonomska dimenzije procesa, uz potpuno isključivanje političke dimenzije.

Cijenim da komesar Varhelji još uvijek govori više u jednini, nego ispred Evropske komisije. Njegove ocjene i impresije, nisu baš u harmoniji sa kratkim (prvim) komentarom Ane Pisonero datim nedavno. To se mora pažljivo propratiti i sačekati zvaničan stav. Signurno ne prije jula, kada istekne francusko, a počne česko predsjedavanje Savjetom.

UPA: Vučić, Kovačevski i Rama su potpisali Sporazum o saradnji zemalja Zapadnog Balkana u oblasti uzajamnog priznavanja diploma i diploma koje izdaju visokoškolske i druge ovlašćene ustanove. Zvaničnici tri zemlje potpisali su memorandume o saradnji u oblasti kulture, turizma i ekonomije. Kako će se to odraziti na našu zemlju, ukoliko potpišemo sporazum?

ĐUROVIĆ: Mi imamo mehanizme za SVE ove oblike saradnje u okviru Akcionog plana za zajedničko regionalno tržište, kog je potpisalo šest premijera u novembru 2020. godine u Sofiji, a što je zvanično podržala i EU. Treba samo korektno priznati – zašto se to ne sprovodi?  Problem je u odnosima između zemalja u regiji, posebno na relaciji Beograd – Priština, a ne u nazivu inicijative. Ako se blokira Akcioni plan za CRM, pa se lobira za Otvoreni Balkan, to ne znači da su se problemi u međusobnim odnosima riješili. Oni su i dalje isti i opterećuju međusobne odnose.

 UPA: Da li bi nas to udaljilo od evropskog puta?

 Đurović: To bi nas udaljilo od evropskog puta. Crna Gora treba da se fokusira na proces evropskih integracija i da racionalno troši svoje ograničene resurse prvenstveno na taj proces. Otvoreni Balkan je pravljenje Balkanske unije, rastuća institucionalizacija odnose zemalja regije i iscrpljujuće međusobno usklađivanje, što nije u našem interesu. Možemo mi imati dobre odnose sa susjedima, trgovati i sarađivati i na bazi postojećih aranžmana, ne moramo se “otvoreno balkanski” povezivati. Crna Gora inače dobro sarađuje sa svima, intra Cefta trogovinski deficit nam je rekordnih 57% u 2020. godini.

Konačno, mi zvanično nismo pristupili inicijativi Otvoreni Balkan. Mi trebamo objelodaniti sve aspekte ovog procesa, proučite te medjudržavne sporazume, analizirati efekte i kroz dijalog doci do najboljeg interesa za Crnu Goru.

UPA: Šta je sa bezbjednosnim i ekonomskim faktorom? Da li je Otvoreni Balkan zaista ekonomska inicijativa, ili ipak teži političkoj?

Đurović: Ova inicijativa ima snažnu političku dimenziju i na druge tri zemlje vrši se pritisak da joj pristupe. Da nema tog pritiska, o ovome se ne bi ovoliko pričalo i stalno potenciralo u regionalnim medijima.

UPA: Šta je federacija elektronskih dokumenata, jedan od elemenata OB? Kako to uspostaviti?

Đurović: Procedure sticanja ovih dokumenata su sporne i nerazrađene, nema provjera, što je rizično. Uz to, postoji i prostor za zloupotrebe.  Konačno, indikativno je da se elektronske zbirke nekih eventualnih novih dokumenata, zovu “federacija elektronskih dokumenata” – definitivno pogrešan naziv i pristup, ako želite govoriti o unapređenju ekonomska saradnje, a bez političkih pritisaka i ambicija druge vrste.

UPA: Na Igmanskoj inicijativi je nedavno rečeno da CG i BiH ne žele u OB jer nemaju povjerenje u vlasti Srbije?

Đurović: Povjerenje u regiji je krhko i izjave političara bogate su diplomatskim frazama, ali uz velike reserve, kada je obavezivanje u pitanju.