PRVA POMOĆ U ZBRINJAVANJU POVRIJEĐENIH I OBOLJELIH – JAKO BITNA ZA ZAŠTITARE
Prva pomoć je skup postupaka koji se obavljaju na licu mjesta radi spašavanja života i sprječavanja daljeg pogoršanja stanja zdravlja povrijeđenih ili oboljelih.
Pruža je svako lice, slučajno zatečeno na mjestu nastanka povrede ili oboljenja, sredstvima koja se nalaze u neposrednoj okolini. Sredstva mogu biti: standardna, priručna ili improvizovana.
Svako lice zatečeno u blizini povrijeđenog ima moralnu obavezu da pruži prvu pomoć, ukoliko posjeduje osnovna znanja o načinu pravovaljanog pružanja pomoći.
Ako u prvim trenucima, a posle nesreće, povrijeđeni bude prepušten samom sebi, pružiće samopomoć. Kad unesrećena lica međusobno pružaju pomoć, to je vid uzajamne pomoći. Poznavanje pružanja prve pomoći, u civilizovanim društvima, predstavlja sastavni dio opšte i zdravstvene kulture svakog čovjeka, kao i profesionalne kulture pripadnika odgovarajućih službi (zdravstvena služba, MUP, vatrogasci, zaposleni u rizičnim zanimanjima). Samo pravilno ukazana prva pomoć efikasno pomaže unesrećenima.
Cilj prve pomoći je sačuvati život i zdravlje unesrećenog, ponajviše zahvaljujući uvježbanosti spasioca. U prvim, presudnim trenucima, spasilac raspolaže samo sa „sopstvenom glavom i deset prstiju“, odnosno znanjem koje pretpostavlja kao uvježbanost za postupak u konkrenoj situaciji. Domišljatost i vještina ukazivanja prve pomoći su presudni za smanjenje smrtnosti i efikasnosti u zbrinjavanju povrijeđenih i oboljelih. Prva pomoć prethodi ukazivanju stručne medicinske pomoći i čini prvu kariku u zbrinjavanju povrijeđenih i oboljelih. Često ima i presudnu ulogu za preživljavanje i oporavak.
U masovnim nesrećama i pripadnici zdravstvenih službi, u prvim fazama zbrinjavanja žrtava nesreće, pružaju unesrećenima osnovne mjere prve pomoći.
Zbrinjavanje povrijeđenih lica obuhvata niz radnji, sprovedenih određenim redoslijedom, u cilju očuvanja bezbjednosti spasioca i žrtava nesreće, odnosno, u cilju pružanja što efikasnije pomoći. Zbog toga je jako bitno da zaštitari lica i imovine dobro poznaju ovu materiju.
PRINCIPI PRUŽANJA PRVE POMOĆI
• Sagledati okolnosti na mjestu zadesa
• Otkloniti neposrednu opasnost koja prijeti povrijeđenom i spasiocu
• Obavijestiti nadležne službe (MUP, vatrogasce, elektrodistribuciju, pozvati hitnu medicinsku pomoć)
• Obezbijediti mjesto zadesa
• Trijažirati povrijeđene i povrede po redu hitnosti
• Pristupiti pružanju prve pomoći (zbrinuti što više povrijeđenih u što kraćem vremenu)
• Pri pružanju prve pomoći odabrati najefikasnije metode vodeći pri tom računa o mogućim posledicama
• Povrijeđene izvući sa mjesta povređivanja na bezbjednije mjesto, odnosno na mjesto odakle će se vršiti transport
• Ukazati osnovne mjere njege
• Izabrati bezbjedan, udoban i brz način transporta u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu
• Po potrebi obezbijediti posebne uslove transporta i pratiti povrijeđenog tokom transporta (spasilac osposobljen za pružanje prve pomoći).
Neke od mjera prve pomoći sprovode se neodložno u cilju spasavanja života unesrećene osobe (uspostavljanje i čuvanje prohodnosti disajnih puteva, mjere oživljavanja ili zaustavljanje krvarenja, hitan transport ka zdravstvenoj ustanovi u slučaju trovanja ili zmijskog ujeda i slično). Sve ostale mjere sprovode se promišljeno i odmjereno uz vješto korišćenje svih raspoloživih tipskih i priručnih sredstava.
Ukoliko je povrijeđeni svjestan, spasilac ga u tom slučaju upućuje na mjere samopomoći. Ukoliko su prosutni očevici nesreće, spasilac od njih pribavlja neophodne podatke (identitet unesrećenog, identifikacija uzroka nesreće, podaci o promjenama u opštem stanju unesrećenog, itd.) i organizuje ih u pružanju što efikasnije prve pomoći.
