ERDOGAN PRISTAO DA PROSLIJEDI PARLAMENTU KANDIDATURU ŠVEDSKE ZA NATO

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan pristao je da proslijedi parlamentu kandidaturu Švedske za pridruživanje vojnom savezu NATO, izjavio je večeras generalni sekretar Jens Stoltenberg, uoči samita NATO u Vilnjusu.

“Drago mi je da objavim da je predsjednik Erdogan pristao da proslijedi protokol o pristupanju Švedske Velikoj narodnoj skupštini što je prije moguće i da blisko sarađuje sa Skupštinom kako bi se obezbijedila ratifikacija”, rekao je Stoltenberg.

On je ocijenio na Tviteru da je ovo istorijski korak koji čini sve NATO članice jačim i bezbjednijim.

“Švedska i Turska saglasne su da nastave saradnju u okviru Trilateralnog stalnog zajedničkog mehanizma uspostavljenog na Samitu NATO-a u Madridu 2022, i u okviru novog bilateralnog sporazuma o bezbjednosti koji će se sastajati svake godine na ministarskom nivou i stvarati radne grupe prema potrebi. Na prvom sastanku ovog sporazuma o bezbjednosti, Švedska će predstaviti mapu puta kao osnovu svoje stalne borbe protiv terorizma u svim njegovim oblicima i manifestacijama ka punoj primjeni svih elemenata Trilateralnog memoranduma, uključujući član 4”, navodi se u zajednučkom saopštenju nakon sastanka.

U saopštenju se navodi i da Švedska ponavlja da ne pruža podršku IPG/PID i organizaciji opisanoj kao FETO u Turskoj.

Kako su naveli trojica lidera, oni ostaju posvećeni principu da ne bi trebalo da postoje ograničenja, barijere ili sankcije za trgovinu i ulaganja u odbranu među saveznicima.

“Radićemo na otklanjanju takvih prepreka”, dodaju.

Stoltenberg je na konferenciji za medije, upitan koliko brzo očekuju da se desi ratifikacija, ponovio da je ovo istorijski dan.

“Vidimo jasnu posvećenost Turske da podnese zahtjev parlamentu i da posvećeno radi na ratifikaciju. Odluka je istorijske i zato što je Švedska jasno iskazala spremnost da se bori protiv terorizma i da blisko sarađuje sa Turskom. Nije na meni da govorim o vremenskom okviru koje imaju različite institucije u Turskoj. Predsjednik Erdogan je rekao da će se to desiti što je prije moguće, tako da je sad na parlamentu da ima proces. Ne mogu vam dati tačan datum, ali ovo je jasna posvećenost i predsjednik je rekao da će to biti što prije. Suverena je odluka parlamenta kada će ratifikovati odluku. I sam sam bio član parlamenta i mislim da da moramo da poštujemo integritet parlamenta, njihove vremenske okvire”, rekao je on na konfenciji sa medije.

Stoltenberg očekuje i da će problem sa ratifikovanjem od strane Mađarske biti riješen, jer za sada jedino Mađarska i Turska nisu ratifikovale sporazum.

Upitan koliku je ulogu imala EU u današnjoj odluci, imajući u vidu prethodni ultimatum Erdogana, Stoltenberg kaže da je to pitanje za EU.

“Švedska se kao članica EU složila da aktivno podržava proces pristupanja Turske kao i da se modenizuje EU – turska carinska unija i vizna liberalizacija. To je nešto što će Šveska učiniti kao članic EU kako bi podržala napore Turske da se približi EU. To je ono što Švedska može da uradi, NATO nije dio procesa, ali pozdravljam to što je Švedska spremna da učini”, istakao je on.

Švedska i Finska su prošle godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu, podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u, odustajući od dugotrajne politike vojnog nesvrstavanja.

Sve članice NATO-a moraju odobriti kandidature za članstvo.

Turska je u martu ratifikovala sporazum o pristupanju Finske Alijansi, ali ne i za Švedsku tvrdeći da ta skandinavska zemlja pruža utočište pripadnicima militantnih grupa (posebno članovima Kurdistanske radničke stranke – PKK) koje Ankara smatra teroristima.

Finska je formalno postala 31. članica NATO 4. aprila.

Sve članice moraju da odobre zahtjev za članstvo, što Turska i Mađarska još nisu uradile kada je riječ o Švedskoj.

Stoltenberg: Ukrajina će dobiti ‘snažnu poruku’ o kandidaturi na samitu u Vilniusu

Generalni sekeratar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će Ukrajina dobiti “pozitivnu i snažnu poruku” o svom putu prema članstvu u NATO-u u utorak, dok se u Vilniusu sastaju čelnici Saveza kako bi razgovarali o posljedicama ruske invazije na Ukrajinu.

Zbog podjela među 31 članicom NATO-a neće biti direktnog poziva Ukrajini da se pridruži. No, Stoltenberg je rekao da će Kijev dobiti više vojne pomoći i ublažavanje formalnih uslova za pridruživanje, kao i novi format saradnje sa savezom, takozvano Vijeće NATO-Ukrajina.

“Uvjeren sam da će to biti pozitivna i snažna poruka o Ukrajini i putu prema članstvu”, rekao je Stoltenberg u Vilniusu.