Braš: Koštunica glavni krivac što se desio napad na američku ambasadu

“Glavni krivac što se desio napad na američku ambasadu u Beogradu je bivši premijer Srbije Vojislav Koštunica – i to godinama govorim javno”, izjavila je u razgovoru za Glas Amerike Dženifer Braš, bivša zamjenica američkog ambasadora u Beogradu.

Nekadašnje zdanje američkog diplomatskog predstavništva u ulici Kneza Miloša u Beogradu zapaljeno je tokom protesta “Kosovo je Srbija” februara 2008, nekoliko dana pošto je Kosovo proglasilo nezavisnost od Srbije. Tada je poginuo demonstrant Zoran Vujović.

Za nasilje u kojem je život izgubila jedna osoba niko nije odgovarao, jer je uslovna kazna ukinuta četvorici osuđenih počinilaca – dok su trojici, zbog nedostatka dokaza, potvrđene oslobađajuće presude.

“Nije bilo nikakve reakcije, što nas je zapanjilo. Kasnije sam od očevidaca saznala da je tadašnji premijer Vojislav Koštunica, tokom ovog napada, prisustvovao službi u hramu Svetog Save, gdje je primio informaciju o napadu na američku ambasadu. Njegov odgovor je bio otprilike: ‘Nemojte reagovati’. Znači, Koštunica je dao naređenje policiji da ne preduzme ništa. U redu je da se sada nekolicini tadašnjih policijskih zvaničnika priprema suđenje u Beogradu, ali glavni krivac, odgovoran što se napad uopšte desio je tadašnji premijer Vojislav Koštunica”, ističe Dženifer Braš.

Slobodan Vukolić, Mladen Kuribak, Stevan Bjelić, Zoran Rašković i Bojan Marković, nekadašnji visoki policijski funkcioneri, u oktobru bi trebalo da se pojave pred sudom – na pripremnom ročištu u postupku koji se protiv njih vodi zbog nespriječavanja napada na američku i njemačku ambasadu. Ročište je bilo zakazano u julu, ali je naposlijetku odloženo.

Dženifer Braš ocjenjuje da ta činjenica ukazuje na nespremnost vlade Srbije da riješi slučaj, koji se već 11 godina odlaže.

“Počelo je sa administracijom premijera Koštunice, preko administracije demokratske stranke Borisa Tadića, iza kojih su došli Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić. Znači riječ je o nizu političkih stranaka koje nijesu preduzele nikakve mjere u vezi sa ovim međunarodnim prekršajima”, ukazuje ona.

Bivša zamjenica ambasadora istakla je da je zaštita stranih diplomatskih objekata i diplomatskog osoblja precizno predviđena Bečkom konvencijom, čija je Srbija potpisnica.

“Pored toga bezbjednosno osoblje ambasade održavalo je vrlo dobre odnose sa srpskom policijom i srpskim specijalcima i svi mi smo bili veoma dobro trenirani kako da zaštitimo našu ambasadu. Nije oko toga bilo nikakve zabune. Među demonstrantima su bili raspoređeni pripradnici srpske policije u civilu. Policija je veoma dobro shvatala što se dešavalo ispred američke i drugih napadnutih ambasada”, podvlači Dženifer Braš.

U razgovoru za Glas Amerike, ambasadorka Braš navela je da se Sjedinjene Države, u okviru politike prema Srbiji, zalažu za njenu evropsku integraciju. U tom smislu postoje, kako ih naziva, crne rupe u odnosima dvije zemlje koje već decenijama nijesu riješene.

“Najduže neriješeno pitanje u odnosima Vašingtona i Beograda je ubistvo braće Bitići po završetku rata na Kosovu. Smatram da taj slučaj još nije riješen zbog pomanjkanja političke volje niza sprskih administracija”, smatra američka diplomatska predstavnica.

https://www.glasamerike.net/a/5022307.html

Poslije toga, ukazuje Braš, dogodio se incident sa srpskim košarkašem Miladinom Kovačevićem, koji je u maju 2008, pretukao u studentskom klubu u Bingamptonu, svog kolegu studenta Brajana Štajnhauera.

“Kovačević je sa lažnim pasošem pobjegao iz Amerike da bismo potom postigli sporazum sa vladom u Beogradu da mu se sudi u Srbiji i da vlada Srbije isplati odštetu porodici. To znači nije više kamen spoticanja, ali da li smo zadovoljni riješenjem? rekla bi da je ishod mogao biti mnogo bolji”, rekla je ona.

U to vrijeme, ističe Braš, postojao je izvjesni broj stranih ambasada, pretežno zapadnih, koje jednostavno nijesu razgovarale sa Srpskom radikalnom strankom, partijom čiji je lider Vojislav Šešelj osuđen na deset godina zatvora zbog progona Hrvata iz vojvođanskog sela Hrtkovci.

“Kada su se Nikolić i Vučić odvojili od Šešelja i oformili Sprsku naprednu stranku pomislili smo da postoji prostor da sa njima razgovaramo o evropskim integracjiama i pitanjima koja bi, kako smo vjerovali, bila pozitivna za Srbiju i srpski narod. Odlučila sam da kao zamjenik ambasadora pozovem Nikolića i Vučića u svoju rezidenciju i ukažem im nerazriješene probleme u našim bilateralnim odnosima. Naglasila sam da, ukoliko žele povjerenje Sjedinjenih Država i saradnju sa Vašingtonom, moraju da riješe ova pitanja”, podsjeća na događaje koji su pratili nastanak danas u Srbiji vladajuće Srpske napredne stranke.

Kasnije, Aleksandar Vučić je u više navrata posjetio Vašington u svojstvu lidera SNS-a i bio primljen na najvišem nivou, nastavlja Braš.

“Obično sam to bila ja kao direktor za centralno evropska pitanja u Stejt Departmentu, ali ga je primio i tadašnji zamjenik pomoćnika državnog sekretara. Znači nastavili smo dijalog sa Nikolićem i Vučićem i ohrabrivali ih da se pozabave pomenutim pitanjima”, kaže Braš.

Prema njenim riečima SAD su dobijale uvjeravanja da su novonastali naprednjaci posve drugačiji od tadašnjih vlasti i opozicije.

“Vučić je bio veoma predusretljiv i zainteresovan da dokaže sagovornicima da su naprednjaci sasvim različiti od radikala i Demokratske stranke, da će se boriti protiv korupcije i učiniti pravu stvar. Pružao mi je uvjeravanja da će sarađivati u vezi sa svim neriješenim pitanjima”, zaključila je u razgovoru za Glas Amerike Dženifer Braš – karijerni američki diplomata.

Srpska napredna stranka na vlasti u Srbiji nalazi se od 2012. kada su nakon objedinjenih predsjedničkih i parlamentarnih izbora preuzeli vlast čiji je stožer bila tadašnja Demokratska stranka, koju je predvodio Boris Tadić. Kao najznačajnije ciljeve svoje politike, uoči i po dolasku na vlast, istakli su borbu protiv korupcije, bolji standard građana, kao i angažovanje u riješavanju višedecenijskog spora sa Kosovom.

Poslije sedam godina vlasti SNS-a – pregovori Beograda i Prištine su trenutno zamrznuti, Srbija je prema izvještaju međunarodnog posmatrača, nevladine organizacije Fridom haus prešla u kategoriju djelimično slobodnih zemalja. Takođe, u posljednjem majskom izvještaju Evropske komisije, naglašeno je da je neophodan napredak Srbije u oblasti vladavine prava i napredak u dijalogu sa Kosovom – od čega zavisi progres Srbije u pregovorima o članstvu u EU.