EU ĆE DODATNO VOJNO POMOĆI UKRAJINI
EU je donijela odluku o pokretanju misije osposobljavanja 15.000 ukrajinskih vojnika, odobrila dodatnih 500 miliona eura za nabavku oružja Ukrajini, te zaprijetila Iranu uvođenjem sankcija ako se utvrdi da Rusi koriste njihove dronove za napad na Kijev.
Program osposobljavanja 15 hiljada ukrajinskih vojnika započeće sredinom sljedećeg mjeseca, na teritoriju EU-a.
Odluku su donijeli ministri vanjskih poslova država članica na sastanku u Luxembourgu. Donesena je bez saglasnosti Mađarske, odnosno mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sziijarto nije za to glasao nego je izašao iz dvorane dok se glasalo, saopštila je Hina.
S druge strane, Sziijarto je glasao za paket od 500 miliona nove vojne pomoći Ukrajini.
Sankcije Iranu
Ministri su takođe uveli sankcije za 11 pojedinaca i četiri pravne osobe iz Irana koje su odgovorne za ubistvo 22-godišnje Mahse Amini i za represiju nad demonstrantima koji već danima protestuju protiv iranskog režima.
Policija za čudoređe privela je Mahsu Amini jer nije nosila hidžab prema propisima i ona je umrla u zatvoru.
“Zgroženi smo još uvijek neobjašnjenim ubistvom Mahse Amini i brutalnim obračunom snaga sigurnosti protiv demonstranata koji i dalje umiru ili su zarobljeni u rukama snaga sigurnosti”, rekao je visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Džozep Borelj.
Ministri su takođe razgovarali o navodnoj upotrebi iranskih dronova za napade na Ukrajinu. Borelj je rekao da se sada prikupljaju dokazi i ako se te informacije pokažu tačnima, EU je spreman uvesti dodatne sankcije.
Šefovi diplomatija dali su zeleno svjetlo i za raspoređivanje evroopske promatračke misije na armenskoj strani granice s Azerbajdžanom.
“Naša nazočnost u kontekstu sukoba između ove dvije zemlje značajan je signal spremnosti Evropske unije da podrži stabilnost u južnom Kavkazu”, rekao je Borrell.
EU i Kina
Dobar dio sastanka bio je posvećen odnosima s Kinom. Borelj je rekao da je potvrđen višetračni pristup u odnosu s tom zemljom – s jedne strane to je partner s kojim treba sarađivati, a s druge suparnik i sistemski rival.
Na sastanku je bilo riječi i o Bosni i Hercegovini nakon opštih izbora održanih 2. oktobra.
Borelj je rekao da su izbori bili dobro organizirani, ali da ima navoda o prevarama te da se ponovno broje glasovi na izborima za predsjednika entiteta Republika Srpska.
Rekao je i da je Komisija prijedlogom o davanju kandidatskog statusa BiH pod određenim uslovima uputila jasnu poruku bosanskohercegovačkim vlastima.
“Oni sada moraju brzo uspostaviti izvršnu i zakonodavnu vlast na svim nivoima i onda se posvetiti reformama. To je apsolutni prioritet”, rekao je Borelj.
