Ruski udar na slobodu interneta

Ruska Državna duma 7. marta usvojila je dva predloga zakona za zaustavljanje širenja “lažnih vijesti”, kao i informacija koje “ne poštuju” vladu, simbole i društvo Rusije, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Kritičari kažu da su zakoni, koje treba da potpiše predsjednik da bi postali zakon, dio šireg napora Kremlja da ućutka slobodu govora na internetu, a dolazi u vrijeme kada znaci ukazuju da mnoštvo obmanjujućih informacija raširenih internetom na Zapadu potiče iz Rusije.

Ovo su neki od koraka koja je Rusija preduzela – ili ih planira – u naporu da obuzda internet.

Suvereni internet

Državna duma takođe razmatra predlog zakona koji bi zahtijevao da ruski internet saobraćaj i podaci budu preusmjereni preko tačaka koje kontroliše država, kao i stvaranje domaćeg Sistema imena domena (Domain Name System).

Pristalice takozvanog predloga zakona o “suverenom internetu” kažu da će njime ono što nazivaju ruskim segment interneta – poznat kao runet – biti nezavisniji. Oni tvrde da je to potrebno da bi se Rusija sačuvala od potencijalnih sajber napada.

Taj predlog – usvojen na prvom čitanju 12. februara – zahtijevao bi instaliranje specijalne opreme koja bi olakšala efikasnije blokiranje vebsajtova koje je zabranila vlada.

Kritičari kažu da bi taj predlog napravio veliku štetu internet slobodama u Rusiji.

“To je veoma ozbiljno”, prenijela je novinska agencija AFP izjavu ruskog bezbjednosnog analitičara Andreja Soldatova, koautora knjige o istoriji nadzora interneta u Rusiji.

“To je put ka izolaciji cijele Rusije… od interneta”, rekao je on.

Zabrana Telegrama

Rusija je u aprilu 2018. blokirala Telegram pošto je ta popularna aplikacija za poruke odbila da se povinuje nalogu ruskog suda da bezbjednosnim službama da pristup kodiranim porukama korisnika.

Amnesti internešnal (Amnesty International) je saopštio da je blokiranje Telegrama – koji koriste viši vladini zvaničnici, kao i protivnici Kremlja, “posljednji u nizu napada na slobode izražavanja na internetu” u Rusiji.

Mnogi Rusi su izašli na ulice da protestuju zbog napora Kremlja da ućutka ovu aplikaciju za poruke.

Napori vlade da ugasi Telegram naišli su na probleme. Milioni IP adresa su uhvaćeni u rusku sajber zamku.

Među zahvaćenim je bio Viber, druga popularna aplikacija za poruke, koja je 16. aprila saopštila da su neki korisnici u Rusiji imali probleme da koriste aplikaciju za pozive.

Zabrana VPN-ova

Kremlj je u julu 2017. pooštrio kotrolu nad internetom svježim ograničenjem. Putin je potpisao zakon koji zabranjuje korišćenje internet proksi (posrednih) servisa – uključujući virtualne privatne mreže (virtual private networks – VPN) – i suzbija anonimnu upotrebu servisa za instant poruke.

Amnesti internešnal je to nazvao “velikim udarcem na internet slobode” u Rusiji.

“Da bi se razumjelo kako će zabrana funkcionisati, dovoljno je pogledati Kinu, gdje je Epl (Apple) upravo donio žalosnu odluku da ukloni većinu glavnih VPN aplikacija iz lokalne verzije njegovog App stora”, rekao je Denis Krivošiv, zamjenik direktora za Evropu i centralnu Aziju u Amnesti internešnalu.

Praćenje kineskog modela

Prema CNN-u, Rusija nastoji da slijedi kineski model kontrole interneta. A Peking je, prema nedavnom izvještaju Fridom hausa (Freedom House), više nego spreman da podijeli svoje znanje.

Peking je organizovao “obuke i seminare o novim medijima ili upravljanju informacijama” za strane zvaničnike, naveo je Fridom haus.

“Peking kultiviše medijsku elitu i vladine zvaničnike širom svijeta za stvaranje mreže zemalja koje će slijediti njegovu internet politiku”, naveo je Fridom haus u svom izvještaju za 2018. “Sloboda na internetu” (Freedom On The Net).

Uhapšeni zbog ‘lajkova’

Rusi se već osvrću preko ramena kada postuju ili čak i kad “lajkuju” postove. Stotine su optužene da koriste internet za širenje ili podsticanje “mržnje”. Kako su se povećale kritike i nagomilali slučajevi, predsednik Vladimir Putin je u decembru 2018. napravio rijedak ustupak, ublažavajući kazne za neke zločine iz mržnje na internetu.

Putin je predložio promjenu dva mjeseca ranije, poslije niza slučajeva u kojima su Rusi optuženi zbog objavljivanja materijala – ponekad satiričnog ili po mnogima bezazlenog – na društvenim mrežama kao što su VKontakte ili Fejsbuk (Facebook).

Tajming je sve

Državna duma je predložila novi zakon o “lažnim vijestima” u januaru dok se Rusija suočava sa svježim optužbama za širenje dezinformacija na internetu.

Tviter je 31. januara objavio da je ugasio 418 naloga s navodnim ruskim vezama koji su osumnjičeni za širenje dezinformacija ciljajući parlamentarne izbore u SAD 2018. Ovo je uslijedilo pošto je Fejsbuk uklonio stotine stranica, grupa i naloga na svojim platformama Fejsbuk i Instagram za koje ta američka kompanija navodi da su bili dio dvije onlajn operacije za dezinformisanje s targetiranjem korisnika širom bivšeg sovjetskog prostora.