Mediji ne smiju biti megafon terorizma
Mr Dragan Pejanović, državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore kaže da saradnja u oblasti prevencije i suzbijanja radikalizacije i nasilnog ekstremizma koji vode ka terorizmu je od velike važnosti.
On je podsjetio da je Vlada Crne Gore na sjednici od 10. decembra 2015. godine, donijela Strategiju suzbijanja nasilnog ekstremizma 2016-2018. (CVE Strategija), s ciljem da na djelotvoran način odgovori problemima radikalizacije i nasilnog ekstremizma i doprinese globalnoj borbi protiv terorizma, bez obzira na njegovu formu i pojavni oblik. CVE Strategija se nadovezuje i dopunjuje nacionalnu Strategiju za sprečavanje i suzbijanje terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma.
“U cilju intenziviranja praćenja implementacije Akcionog plana, Biro za operativnu koordinaciju, čiji je koordinator ministar unutrašnjih poslova, gospodin Mevludin Huhodžić, formirao je tijelo – Nacionalni međuresorski operativni tim za praćenje sprovođenja Akcionog plana za implementaciju Strategije suzbijanja nasilnog ekstremizma (NOT). Njega čine 22 predstavnika državnih organa, organa državne uprave, Vrhovnog suda, Državnog tužilaštva, organa uprave, javnih ustanova i nevladinih organizacija”, saopštio je Pejanović.
Iz MUP-a saoštavaju da je strateški cilj Vlade Crne Gore, Vijeća za nacionalnu bezbjednost, Biroa za operativnu koordinaciju i NOT-a je jačanje otpornosti crnogorskog društva na pojavu radikalizacije i nasilnog ekstremizma, posebno onih koji vode ka terorizmu, te davanje konkretnog doprinosa na regionalnom i globalnom planu. Ostvarivanje ovog cilja moguće je samo angažovanjem društva u cjelini, odnosno primjenom sveobuhvatnog i integrisanog društvenog odgovora zasnovanog na partnerstvu nadležnih organa na centralnom i lokalnom nivou, civilnog društva, vjerskih zajednica, akademske zajednice, medija i građana.
Polazeći od činjenice da su brojni događaji na medijskoj sceni Zapadnog Balkana od strane medija propraćeni na neodgovoran način, prepoznat je značaj medija, ne samo kada je u pitanju izvještavanje već i kreiranje slike o tim događajima.
Nije moguće dovoljno naglasiti složenost odnosa između terorizma i medija. Činjenica je da terorizam privlači medijsku pažnju, ali i obratno. Mnogi teroristički napadi, u današnje vrijeme, su zamišljeni imajući na umu medijsko izvještavanje, a njihova meta nisu samo konkretne žrtve, već i milioni gledalaca širom svijeta. Sve to treba da navede profesionalce u oblasti medija da kritički promišljaju o načinu na koji izvještavaju, kada je u pitanju ova tema.
Medijsko izvještavanje može doprinijeti povećanju podložnosti radikalizaciji, a veća informacijska i medijska pismenost povećava otpornost na radikalizaciju.
Profesionalno i odgovorno novinarstvo onemogućava radikalizovanim pojedincima i grupama kreiranje besplatne medijske reklame i ostvarivanje njihovih ciljeva.
Dakle, mediji ne smiju služiti kao megafon terorizma kojim se privlači publicitet.
