KAKVO TAKTIČKO NUKLEARNO ORUŽJE RUSIJA IMA?

Vladimir Putin je izjavio da je spreman da posegne za nuklearnim oružjem u odbrani ruske teritorije. Njegove riječi još jednom su rasplamsale strahove širom svijeta da bi ruski predsjednik zaista mogao da naredi malu “taktičku” nuklearnu eksploziju u Ukrajini.

Američki predsjednik Džo Bajden upozorio je Putina, rekavši da bi to bila najveća vojna eskalacija još od Drugog svjetskog rata. Da li može ruska vojska da koristi taktičko nuklearno oružje u Ukrajini i kolika je prijetnja?

Šta je uopšte taktičko nuklearno oružje?

Taktičko nuklearno oružje su mali nuklearni eksplozivi, zajedno s vozilima, dizajnirani za upotrebu na bojištima ili limitirani nuklearni napad. Oni uništavaju mete na ograničenom području i ne izazivaju radioaktivnu kontaminaciju velikih razmjera, piše BBC Russia.

Moć najmanje taktičke nuklearne bojeve glave je do jedne kilotone TNT-a (drugim riječima, moć eksplozije nije veća od eksplozije 1.000 tona dinamita). Najveća taktička nuklearna bojeva glava nosi moć jednaku kao 100 kilotona dinamita.

Strateško nuklearno oružje mnogo je moćnije – do 1.000 kilotona. Strateško oružje koristi se na većim udaljenostima: riječ je o hiljadama kilometara. Najrazornija termonuklearna eksplozija u istoriji – sovjetska Car bomba – iznosila je više od 58 megatona. Snaga američke atomske bombe bačene na Hirošimu iznosila je 15 kilotona.

Prema podacima američkih obavještajaca, Rusija ima otprilike 2.000 komada taktičkog nuklearnog oružja. Taktičke nuklearne bojeve glave mogu biti postavljene na razne vrste projektila koji se takođe koriste zajedno s konvencionalnim bojevim glavama, kao što su taktičke ili krstareće rakete ili čak granate.

Taktičko nuklearno oružje takođe može biti lansirano iz brodova ili aviona – takve bojeve glave instaliraju se na rakete, torpeda ili morske mine. SAD tvrdi da je Rusija mnogo investirala u razvoj upravo takvog oružja posljednjih godina, poboljšavajući njihov domet i tačnost.

Da li je taktičko nuklearno oružje ikad koristilo?

Taktičko nuklearno oružje nikada nije korišćeno u stvarnom vojnom sukobu. Nuklearne velesile kao što su SAD ili Rusija vjeruju da je konvencionalno moderno oružje dovoljno za postizanje taktičkih ciljeva.

Takođe, nijedna nuklearna velesila do sada nije bila spremna da riskira započinjanje nuklearnog rata korišćenjem taktičkog nuklearnog oružja. Ipak, Rusija bi mogla biti spremnija da koristi taktičko nuklearno oružje nego veće strateške projektile.

“Možda oni to ne vide kao prelazak granice u korištenje nuklearnog oružja,” kaže Patricia Luis, čelnica međunarodnog programa za sigurnost pri britanskom Kraljevskom institutu za međunarodne poslove (čije aktivnosti je Rusija proglasila ‘nepoželjnima’ na svom teritoriju).

“Za njih, to oružje je dio konvencionalnog arsenala,” dodaje Luis.

Da li bi trebalo da budemo zabrinuti zbog šansi da će Putin upotrijebiti nuklearno oružje?

U februaru 2022, odmah prije početka invazije na Ukrajinu, Putin je ruske strateške nuklearne snage postavio na stanje “posebne bojne dužnosti” i naredio njihove vježbe.

Nedavno je, referirajući se na nuklearno oružje, izjavio: “Pod prijetnjom teritorijalnom integritetu naše zemlje, da bismo zaštitili Rusiju i naš narod, sigurno ćemo iskoristiti sve što imamo na raspolaganju. Ovo nije blef.”

Rusija planira da anektira regije koje je okupirala na jugu i istoku Ukrajine. Da bi to postigla, tamo je naredila održavanje izmišljenih, potpuno nelegitimnih “referenduma”, temeljem kojih će Kremlj vjerovatno najaviti aneksiju teritorije Rusiji. S tim na umu, predsjednik Putin izjavio je da je spreman da brani “teritorijalni integritet” zemlje (uključujući ilegalno anektirane delove Ukrajine) “svim sredstvima.”

Američki obavještajci takve postupke vide kao znak da Putin pokušava da zaprijeti Zapadu i tako spriječi da Ukrajina dobije pomoć pri oslobađanju svoje teritorije. Ne tumače njegove riječi kao planiranje početka nuklearnog rata.

Neki se pak boje da bi Rusija, ako nastavi da niže poraze na bojištu, mogla da bude u iskušenju da lansira taktičko oružje male snage u Ukrajini i tako “promijeni pravila igre,” izađe iz pat-pozicije ili izbjegne poraz.

Džejm Ekton, stručnjak za nuklearnu energiju na američkom Karnegi Endovmentu, kaže: “Apsolutno sam zabrinut da bi u takvim okolnostima Putin mogao da koristi nuklearno oružje – najvjerovatnije u Ukrajini – da bi tako sve zastrašio i dobio što želi. Ali, nismo još stigli do te tačke.”

Koja je reakcija SAD-a?

Američki predsjednik Džo Bajden pozvao je Rusiju da se suzdrži od korišćenja nuklearnog oružja u ratu u Ukrajini. U intervjuu za CBS News, Bajden je izjavio da bi takvi postupci “promijenili lice rata više nego što išta što se dogodilo od kraja Drugog svjetskog rata,” i dodao: “Za to će biti posljedica.”

Teško je reći kako bi SAD ili NATO reagovali na bilo kakvo korištenje nuklearnog oružja. S jedne strane, možda neće željeti da dodatno eskalira sukob i da pokuša da izbjegne rizik totalnog nuklearnog rata. S druge strane, vjerovatno će hteti da povuče neke granice oko svega što se događa.

Još jedna zemlja, Kina, može Rusiju spriječiti u korišćenju taktičkog nuklearnog oružja.

“Rusija je vrlo zavisna od podrške Kine,” kaže Hader Vilijams, stručnjak za atomsku energiju na londonskom King’s Collegeu.

“Ali Kina dijeli doktrinu da niko ne smije koristiti nuklearno oružje prvi. Kad bi Putin koristio taktičko nuklearno oružje, Kina bi ga teško mogla podržati. Ako bi se odlučio za taj korak, vjerovatno bi izgubio Kinu,” kaže Vilijams.