MLADI VOZAČI ZBOG ŽELJE ZA DOKAZIVANJEM GINU U SAOBRAĆAJU

Najčešći razlozi saobraćajnih nezgoda u kojima učestvuju mladi su nepoštovanje saobraćajnih pravila i propisa, neprilagodjena brzina, upotreba mobilnog telefona i vožnja u alloholisanom stanju. Kao i kod drugih kategorija prednjači ljudski faktor. Međutim, ono što je prepoznato kod mladih ljudi, prema riječima projekt asistentkinke u Alfa Centru Sare Đoković, jeste njihova želja za dokazivanjem, neodgovornost i nesavjesnost.

“Jako često nisu svjesni posljedica i rizika. Kada se posljedice spomenu, prvo im padne na pamet kolika je kazna, a ne da li će neko zbog njihove greške i nesavjesnog ponašanja stradati. Zato moramo o ovim rizicima i govoriti. Poseban apel treba uputiti i roditeljima da ne daju vozila na korištenje onima koji nemaju položen vozački ispit, kao i da mladim vozačima skrenu pažnju na poštovanje propisa i bezbjedno i sigurno upravljanje vozilima”, ističe Đoković za UPA portal.

Sara Đoković

Prema podacima iz Alfa Centra, u prethodnim godinama u ljetnjoj sezoni, kada imamo povećan broj vozila na našim putevima, gužve, visoke temperature, imali smo povećan broj saobraćajnih nezgoda, kao i u periodu novogodišnjih i božićnih praznika, gdje takođe imamo loše vremenske uslove.

“Međutim, ova godina je loše počela kada govorimo o tragično stradalim licima i nažalost tako se nastavila. Nisu važila “pravila” prethodnih godina. Možemo reći za ovaj pomenuti vremenski okvir, kada je veći broj vozila na nšsim putevima da tada i dolazi do većeg broja saobraćajnih nezgoda, ali kada su vozači nesavjesni, onda su učesnici u saobraćaju ugroženi svakodnevno”, navodi Đoković.

Telefoni čest uzrok nesreća

Svjetska istraživanja sugerišu da je četvrtina svih saobraćajnih nezgoda povezana sa poremećajem pažnje zbog korišćenja mobilnog telefona.

Upotreba mobilnog telefona u vožnji je jedan od najčešćih prekršaja u Crnoj Gori, što možemo i uočiti na svakoj raskrsnici. Gotovo u svakom drugom vozilu vozač koristi mobilni telefon, medjutim ova opasna navika prepoznata je i kod pješaka i biciklista, mahom na pješačkim prelazima.

Kazne odgovarajuće, ali ne daju rezultate

Kada su u pitanju mladi vozači, prema riječima naše sagovornice, kazna ima odgovarajuću ulogu, ima odgovarajuće efekte, ali oni nisu stalni i trajni i ne mogu dati trajni rezultat, pogotovo ne ako nisu rigorozne.

“Zato je i jedan od najbitnih faktora edukacija, gdje roditelji trebaju i moraju da uticu na svoju djecu. Kaznena politika u Crnoj Gori je, kada uzmete u obzir naš standard, dosta rigorozna. Međutim, ima prostora za unapređenje, pogotovo u vidu češćeg sankcionisanja i kontrolisanja vozača”, dodaje Đoković.

Ljudi zaboravljaju važnost pojasa

Iako je obavezno vezivanje pojasa u našoj državi propisano zakonom, jedan je od čestih prekršaja koji čine vozači u Crnoj Gori. “Izgleda da je neophodno ljude svakodnevno informisati o potrebi vezivanja sigurnosnog pojasa čak i na kraćim gradskim relacijama kao i o posljedicama nevezivanja. Vezivanje sigurnosnih pojaseva treba posmatrati kao odgovornost prema svom i tuđem životu. Veliki broj žrtava u saobraćajnim nesrećama bi preživjeli da su bili vezani u svom sjedištu. Stručnjaci kažu da putnici imaju 50 odsto veće šanse da prežive sudar ako su vezani, čime je više nego opravdana njihova namjena”, kaže Đoković.

Poštovati pravila i propise

Ono sto svi učesnici u saobraćaju mogu da rade u cilju prevencije saobraćajnih nezgoda, kako dodaje, jeste da poštuju saobraćajna pravila i propise, kao i da opominju svoje prijatelje, kolege, poznanike da to i oni čine.

“Svakodnevno razgovarati na ovu temu, pogotovo sa mladim ljudima, kao i prijavljivati ukoliko primjetimo da neko ugrožava naše i živote drugih učesnika u saobraćaju. Promjena kreće od svih nas, a mi zajednički moramo pozicionirati bezbjednost saobraćaja visoko na ljestvici prioriteta i preuzeti odgovornost”, poručuje Đoković.

Edukacija i prevencija ključne

ALFA Centar se, podsjeća naša sagovornica, od samog početka bavljenja ovom temom zalaže za edukaciju i prevenciju, nad represijom.

“Iako naš mentalitet najbolje odgovara kada edukacija, prevencija i represija djeluju zajedno. Problem vidimo ne u neznanju, već u onome što koči želju za znanjem, a to je svijest nasih građana. Da bi to mijenjali, potrebna je edukacija”, naglašava Đoković. Budući da je uvođenje posebnog školskog predmeta bezbjednosti ili kulture saobraćaja u redovnu nastavu dugotrajan proces, ALFA Centar je svoju pažnju usmjerio na mogućnost međupredmetnog proučavanja ove oblasti, kako bi pomenutu temu učinili što vidljivijom i što prisutnijom u školskoj nastavi.

“S tim u vezi, godinama organizujemo edukativne radionice u osnovnim i srednjim skolama, predskolskim ustanovama kao i savjetovanja sa direktorima i direktoricama osnovnih i srednjih škola sa ciljem ukazivanja na ovu mogućnost. Kada nam mladi ljudi dođu do godina u kojima mogu da dobiju vozačku dozvolu, trebaju već da imaju izgrađene stavove o saobraćaju, njegovim zamkama i dovoljno znanje o svim rizicima koje nosi. Zato, od samog početka bavljenja ovom temom, edukaciju vidimo kao najbolje rjesenje. Da bi poboljsali trenutno stanje, moramo da radimo na promjeni ponašanja svih učesnika u saobraćaju, od vozača i pješaka, do saobraćajnih projektanata i inženjera, te donosioca odluka. A na to možemo i trebamo da utičemo svi, zajedno, kako bi na crnogorskim putevima svi bili bezbjedni”, zaključuje sagovornica UPA portala.