Analize Bezbjednost Izdvojeno

Sirijske izbjeglice i haotični prizori na pragu Evrope

Turska je usljed sve češćih borbenih dejstava na sjeveru Sirije s mogućom eskalacijom tenzija između Ankare i Moskve, otvorila put izbjeglicama iz Sirije za odlazak u Evropu zaprijetivši ponavljanjem izbjegličke krize od prije pet godina, dok su otvorene granice među članicama Evropske unije već na iskušenju s porastom antiimigrantskog raspoloženja, ali i širenjem koronavirusa, pišu svjetski mediji.

Turski pritisak na Evropu

Nakon vazdušnih udara u kojim je poginulo više od 30 turskih vojnika, eskalacija tenzija između Turske i Rusije u Siriji izaziva strah od šireg rata i nove migracijske krize u Evropi, ukazuje agencija Frans pres (Agence France-Presse) dodajući kako je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan u subotu zaprijetio da će pustiti hiljade izbjeglica u Evropu.

“Otvorili smo vrata… Zašto? Zato što bi Evropska unija trebala održati svoja obećanja”, rekao je Erdogan u Istanbulu misleći na sporazum iz 2016. s Evropskom unijom o zaustavljanju protoka izbjeglica u zamjenu za milijarde eura pomoći Turskoj u kojoj se, dodaje AFP, već nalazi 3,6 miliona sirijskih izbjeglica. UN kaže da je od decembra skoro milion ljudi – polovina njih djeca – raseljeno zbog borbi na sjeverozapadu Sirije i da su prisiljeni da bježe po velikim hladnoćama.

U komentarima za turske medije, ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu rekao je da je gotovo 50.000 migranata napustilo Tursku na putu za Evropu preko zapadne provincije Edirne, koja graniči s Grčkom. No, prema informacijama Međunarodne organizacije za migracije (IOM) oko 13.000 migranata okupilo se duž tursko-grčke granice duge preko 200 km. “Hiljade migranata, uključujući porodice s malom djecom, provodi hladnu noć uz granicu između Turske i Grčke”, saopšteno je.

Erdoganovi komentari bili su njegove prve izjave nakon što su u četvrtak ubijena 34 turska vojnika na sjeveru Idliba, gdje se snage sirijskog režima koje podržava Moskva bore za povratak posljednje pobunjeničke enklave. Erdoan je u petak razgovarao telefonom sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom, s kojim bi se, prema informacijama iz Kremlja, mogao susresti u Moskvi prve sedmice u martu.

Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) pozvao je Rusiju i Tursku da uspostave “trajno primirje” u regiji Idlib, na što je Erdoan odgovorio da Ankara želi vidjeti “jasnu i konkretnu podršku” NATO-a “ne samo riječima, već i djelima”.

Siloviti napad na granici

Izbjeglice iz Sirije koje su poslušale poziv Erdoana, vozeći se autobusima koje im je obezbijedila Ankara, požurili su prema turskim granicama s Evropom na čijem pragu ih je dočekao silovit napad što, prema ocjeni Njujork tajmsa (The New York Times) signalizira novu i potencijalno nestabilnu fazu u migrantskoj krizi.

Oko 4.000 migranata raznih nacionalnosti u subotu je bilo pritisnutno na turskoj strani granice. Dodatnih 500 ili više ljudi bilo je zarobljeno između dva granična stupa, ali još uvijek na turskoj strani, na dugoj i jako militarizovanoj granici koja im je, ističe list, glavna tačka na putu iz Turske ka Evropi. Turska državna televizija uživo je emitovala mini egzodus u scenama koje podsećaju na migrantsku krizu iz 2015. koju je Evropa riješila samo uz pomoć Turske, navodi Njujork tajms.

Dok su glasno tražili da ih puste, s migrantima se suočila grčka interventna policija – ispaljujući suzavac; naoružana palicama, štitnicima i maskama – vičući im da se vrate nazad. Većina na prvoj liniji sukoba na prelazu Kastanies bili su muškarci, ali iza njihovih leđa čula se vriska djece, dok su žene ostajale sa strane, zaglavljene između turskih i grčkih snaga. Dok su grčke straže dugo u noć odvraćale ulazak, tlo je bilo zasuto praznim kanisterima sa suzavcem, kamenjem i izgorjelim granama drveća, opisuje njujorški list.

Migranti su se također morskim putem kretali prema turskoj obali, odakle se nadaju da će stići do grčkih ostrva, što su omogućile turske vlasti, ali grčki zvaničnici su u subotu prijavili malo dolazaka, možda zbog lošeg vremena na moru.

Grčka je “naišla na ilegalni, masovni i orkestrirani pokušaj rušenja naših granica i ustala štiteći ne samo naše granice, već i one Evrope”, rekao je Stelios Petsas, portparol grčke vlade. Dodao je da je 66 migranata uhapšeno dok su ilegalno prelazili kopnenu granicu, navodeći kako niko od njih “nije imao nikakve veze sa Idlibom”.

Test političkih i fizičkih granica Evrope

Evropa rizikuje ponavljanje migrantske krize koja je prije pet godina testirala njene političke i fizičke granice, ocjenjuje Blomberg (Bloomberg) ističući potencijalnu pojavu krvavih obračuna na kontinentu koji je već okupiran strahom i ograničenjima putovanja zbog širenja korona virusa, koji se pretvara u pandemiju i prkosi nacionalnim granicama.

Na političkom i ekonomskom nivou, još jedan val migracije mogao bi biti osjetljiv ne samo za Grčku, kao najzaduženiju državu u Evropi – već i za cijeli region, ističe Blumberg dodajući i kako su populistički političari, od Italije do Njemačke, spremni iskoristiti priliku za napad protiv imigracija.

Austrijski kancelar Sebastijan Kurc (Sebastian Kurz), koji je u prošlosti bio u vladi krajnje desne stranke, na Tviteru (Twitter) je napisao da se ne smije ponoviti 2015. – ili će biti prisiljen poduzeti jednostrane akcije kako bi zaštitio granice Austrije.

U međuvremenu, Njemačka se nalazi u političkom vakuumu, dodaje Blumberg ističući kako je Angela Merkel, koja je 2015. zauzela hrabre stavove da dočeka izbjeglice, na odlasku i njena vladajuća stranka je u jeku žestoke bitke oko toga ko će preuzeti rukovodstvo – centrista poput nje ili neko konzervativniji koji će podržati rastuće antimigracione osjećaji. Status Merkelove, prema ocjeni Blumberga, ukazuje na neuspjeh EU da se uhvati u koštac sa regionalnim krizama, od ratova u Siriji i Libiji, do angažovanja sa turskim nepredvidivim vođom.

Na kraju, dok zapadne sile ostaju u pozadini, Erdoan nastavlja izvoditi udare na sirijske vojnike te jedina neizvjesnost je kako će se razvijati odnos Turske i drugog ključnog igrača u Siriji – Rusijom, zaključuje Blumberg.

Sljedeći potezi Rusije i Turske

Već više od tri godine Rusija, koja podržava Bašara al-Asada i Turska, koja je uz sirijsku opoziciju, bile su u sjeni sukoba na tlu sjeverne Sirije, boreći se uglavnom putem “proxy snaga” gdje se neposredni sukob, do prošlog četvrtka, činio vrlo malo vjerovatnim. Ali nakon smrti najmanje 30 turskih vojnika – što je najvjerojatnije posljedica ruskog vazdušnog napada – obje strane, koje si ne mogu priuštiti povlačenje, spremne su djelovati, ocjenjuje britanski dnevnik Gardijan (The Guardian).

Ono što se tamo događa ima velike posljedice za obje zemlje, a potencijalno i šire. Što je još važnije, ukazuje list, sljedeći koraci će definisati posljednju fazu sirijskog rata i odrediti sudbinu do tri miliona očajnih ljudi koji su zarobljeni između napada kojima upravljaju Moskva i Ankara.

Ciljevi Rusije i Turske koji su već duboko angažovani u Idlibu, i dalje su slabo definisani, ukazuje Gardijan ističući pak da njihova nespremnost da se direktno suoče može dovesti do dugotrajnog prekida vatre. Činilo se da je Vladimir Putin odlučan da po svaku cijenu završi rat, koristeći svoje vazdušne snage da primora primirje, nakon čega bi uslijedili interesi za plin i naftu, kao i potencijal za obnovu.

Interesi Turske u Siriji bili su manje jasni, dodaje Gardijan. Sveobuhvatni zagrljaj sirijske opozicije od 2012. do 2016., koji je završio padom Alepa, zamijenjen je uskim nacionalnim interesima – držanje Kurda što dalje od pograničnog područja zapadno od Eufrata i osiguravanjem glavnog autoputa regije, naglašava list. Ali kako će se to formirati moglo bi se dogovoriti tek nakon obustave dejstava koje obje strane priželjkuju ali se ne povlače.

Rusija bi mogla da nastaviti bombardovati neprijatelje, a raspoređeni turski dronovi i artiljerija će vjerovatno izbjegavati da ciljaju ruske trupe ili vazdušne baze. To potvrđuje usmjeravanje gnjeva turskog predsjednika prema Evropi umjesto na Bašara al-Asada, odgovornog za najveća stradanja u modernoj istoriji Sirije. Sve to posmatrat će ljudi iz Idliba, zaključuje Gardijan.

M P

Related Posts