SONJA BISERKO ZA UPA: OTVORENI BALKAN OMOGUĆAVA REALIZACIJU SRPSKOG SVETA
Inicijativa Otvoreni Balkan realno nije ostvarljiva, pre svega što se ne zasniva na jednakosti svih partnera i povjerenju, smatra Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava.
“Taj projekat ukoliko ne bi bilo kontrolnih mehanizama, a nema ih, na posredan način omogućava realizaciju srpskog sveta tj. svi Srbi u široj ekonomsko-političkoj zajednici. To je inače strategija Beograda koja bi na ovaj način bila i međunarodno podržana”, kaže Biserko za UPA portal.
Sonja Biserko
Tri zemlje Zapadnog Balkana, kako navodi, nisu zainteresovane za tu inicijativu jer prije svega nije razrađen koncept koji bi bio neka vrsta pripreme za članstvo u EU.
“Osim toga, Srbija ne priznaje Kosovo, dok Crnu Goru pokušava da uvuče preko novog premijera. Međutim, to nije realno jer Crna Gora, kao zemlja koja je najbliža članstvu u EU nema interesa za takvom regionalnom saradnjom koja objektivno, kako sada izgleda, najviše odgovara Srbiji i Albaniji. Dakle, to ne može biti zamjena za članstvo u EU i većina zemalja, što pokazuje i dokument koji je potpisan u Solunu, preferira oživljavanje Berlinskog procesa”, smatra naša sagovornica.
Biserko navodi da će, ukoliko Albanija i Sjeverna Makedonija na narednom samitu EU dobiju status kandidata i njihov interes biti manji.
“Nažalost, sva dosadašnja obećanja EU u pogledu proširenja su iznevjerena što je proevropske struje u svim zemljama obeshrabrilo. Ukrajinska kriza je vratila zapadni Balkan na dnevni red ali pored svega kao bezbjednosno pitanje”, kaže Biserko.
Srbija nikad nije prihvatila nezavisnost Crne Gore
Komentarišući izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je kazao da su Crnoj Gori, kada je Otvoreni Balkan u pitanju, vrata otvorena uvijek, Biserko kaže da Srbija ni jednog momenta nije prihvatila nezavisnost Crne Gore kao trajno rešenje.
“To pokazuju i brojni napadi na njenu suverenost. Nije slučajno Crna Gora izostavljena iz govora predsjednika Vučića u njegovom govoru prilikom polaganja zakletve kao ponovo izabranog predsjednika. Beograd se oslanja na SPC i prosrpske (ujedno i proruske) snage u crnogorskom društvu. Prethodna vlada napravila je veliku štetu evropskoj orijentaciji Crne Gore. Trebaće vremena da se vrati povjerenje i NATO i EU”, navodi Biserko, dodajući da je članstvo Crne Gore u NATO spriječilo još agresivnije ponašanje.
“Važno je da je NATO reafirmisao član 5 kojim se obavezuje da brani sve članice saveza ukoliko budu ugrožene. Crna Gora će najvjerovatnije biti i prva zemlja Zapadnog Balkana koja će biti primljena u članstvo EU”, dodaje sagovornica UPA portala.
Nedolazak Lavrova olakšao poziciju Vučića prema EU
Biserko smatra da je Lavrovov nedolazak u Srbiju, iako se Vučić silno zalagao da ga omogući, zapravo olakšalo poziciju Srbije sa EU privremeno.
“Upravo je nedolazak Lavrova omogućio posjetu kancelara Šolca koja je inače bila dovedena u pitanje. Lavrovova posjeta je bila i svojevrsni test kohezije Zapada ali i balkanskih zemalja koje nisu dozvolile prelet njegovog aviona. Sprječavanje njegovog dolaska, kako što smo vidjeli, razbjesnilo je Moskvu koja se obrušila na susjedne zemlje prijeteći im, ali je zato pokazala puno razumjevanje za poziciju Beograda. Lavrov je podržao i Otvoreni Balkan što je dodatno kod zemalja Zapadnog Balkana izazvalo nepovjerenje prema tom projektu”, ističe Biserko.
Prema njenom mišljenju, Otvoreni Balkan bi usporio put ka EU, jer koncept nije razrađen i sigurno se ne bi oslanjao na vrijednosti na kojima počiva EU.
“Međutim, ukoliko se EU značajnije ne obaveže u odnosu na Balkan u novim veoma turbulentnim vremenima i geostrateški veoma osjetljivim, Zapadni Balkan će i dalje biti eksponiranim raznim uticajima koji će dodatno usporiti put ka EU”, naglašava Biserko.
Srbija će uvesti sankcije u dogovoru s Moskvom
Kada je Srbija u pitanju, i neuvođenje sankcija Rusiji, Biserko smatra da Vučić pokušava da prolongira donošenje te odluke koliko god je moguće.
“Zato kasni i nova vlada koja će morati da donese konkretnu odluku o sankcijama. Moguće je da će Beograd uvesti selektivne sankcije u dogovoru sa Moskvom, koja nije spremna da izgiubi kanal koji joj omogućava da donekle izbjegne pogubne posljedice sankcija koje značajno utiču na njenu ekonomiju. Sudeći po zvaničnim izjavama kako EU tako i SAD, njihovo strpljenje sa Srbijom sve je manje i sve je veći pritisak da se izjasni na kojoj je strani”, smatra Biserko.
