BBC: Srbija će se pomiriti sa NATO

Kako se približava dvije decenije od NATO bombardovanja, djeluje da bi se u vazduhu moglo osjetiti pomirenje, piše BBC.

U tekstu pod nazivom “Sada svi zajedno: Srbija i NATO ostavili bombardovanje iza sebe”, povodom održavanja civilne vježbe Srbije i Alijanse o upravljanju posljedicama vanrednih situacija, BBC navodi da Srbija i NATO bombardovanje ostavljaju iza sebe.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je za BBC, kako navodi britanski javni servis, da osjeća da je vrijeme za Srbiju da preispita negativna osjećanja prema NATO.

“Mislim da je sve to zbog emotivnih pitanja – uglavnom zbog 1999. godine i pitanja Kosova. To je nešto na čemu moramo da radimo – i to je nešto što ćemo raditi u budućnosti. Mislim da ćemo nakon nekog vremena, morati da postavimo stvari na racionalnije osnove. I to će se dogoditi”, rekao je Vučić.

Podsjećajući da se himna NATO ne čuje često u Srbiji, BBC napominje da je ona ove nedjelje odjekivala u Mladenovcu jer je Srbija po prvi put bila domaćin velikih vježbi predvođenih NATO, ali ističe da Srbi nisu zaboravili “akcije NATO” 1999. godine.

“Druge bivše jugoslovenske zemlje možda su se pridružile NATO, ali se javno mnjenje u Srbiji i dalje snažno protivi tome”, napominje britanski javni servis.

BBC primjećuje da su Vučić i generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg uspravno stajali dok je intonirana himna, dok se iza njih nalazio amblem u kojem su spojene srpska zastava i logo NATO-a, te smatra da bi ta scena “mogla biti šok za one koji Beograd smatraju vjernim saveznikom Moskve”.

Britanski servis, međutim, napominje da Srbija dugo vodi politiku vojne neutralnosti, a da njeni vojnici redovno učestvuju u vježbama koje organizuju i Rusija i NATO.

Podsjeća i da je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao da je partnerstvo sa Srbijom postalo još važnije, ali ističe da je pitanje da li je Srbija spremna da prihvati bliže odnose sa NATO.

Kako navodi, šetnja Beogradom, gdje se mogu vidjeti murali i grafiti protiv NATO, potvrđuje da je sjećanje na bombardovanje i dalje bolno za mnoge ljude.

Prenosi i izjavu direktora Beogradskog instituta za evropske studije Miše Đurkovića, koji smatra da se teško može vidjeti promjena stavova.

“Nakon 2000, zemlje NATO nastavile su da vode opštu regionalnu politiku ovde veoma zasnovanu na dvostrukim standardima. Ljudi dolaze do veoma logičnog zaključka da NATO ne radi mnogo stvari, koje bi poboljšale njihov pogled na Zapad”, kaže Đurković.

S druge strane, navodi BBC, ima onih koji su ubijeđeni da je neizbježno da će Srbija nastaviti da se kraće dalje ka Zapadu, imajući u vidu da su pregovori o njenom pristupanju EU u toku.

Jedna od njih je i direktroka Centra za evroatlanske studije Jelena Milić, koja kaže da “svi možemo mnogo da dobijemo”.

“Zemlja se približava političkom Zapadu, za sada vojno neutralna, ali uz proces EU integracija koji bi mogao da dovede do demokratskog nadzora nad vojskom. Ali najvažnije, presijecanje ključnog puta ruskog uticaja u regionu”, rekla je Milić.

BBC navodi da bi se vježba Srbije i NATO o upravljanju posljedicama vanrednih situacija prije bi se mogla shvatiti zdravo za gotovo, nego kao znak bilo kakve promjene lojalnosti.

“Ali kako se približava 20. godina od bombardovanja NATO, djeluje da bi se u vazduhu moglo osjetiti pomirenje, prije nego uzajamne optužbe”, zaključuje britanski javni servis.