Analize Izdvojeno Svijet

Pet mjesta na kojima bi mogao izbiti treći svjetski rat 2020.

Bliski istok i Azija područja su visoke napetosti u kojima bi mogao izbiti treći svjetski rat, piše The National Interest, prenosi Al Jazira Balkans.

Kašmir je jedno od područja koje je svjedočilo porastu napetostiReuters

Američki magazin The National Interest označio je pet mjesta na kojima bi mogao izbiti treći svjetski rat u 2020. godini.

Robert Farley, pisac i profesor na Fakultetu za diplomatiju i međunarodne odnose Univerziteta Kentuckyja, razmatra tih pet mjesta sljedećim redoslijedom:

Farley kaže da Iran i Izrael već vode rat slabog intenziteta širom Bliskog istoka. Iran podržava antiizraelske grupe u Gazi, Libanu, Siriji i drugim mjestima, dok se Izrael ne ustručava napadati iranske snage raspoređene u Siriji.

Izrael je, takođe, preduzeo korake za izgradnju široke antiiranske koalicije na diplomatskom nivou, dok je Iran uložio velike napore u jačanje odnosa s milicijama i drugim nedržavnim akterima.

Teško je zamisliti scenarije u kojima bi dvije zemlje ušle u širi, intenzivniji rat, smatra Farley.

Međutim, ako Iran odluči ponovo početi svoj nuklearni program ili očitati lekciju Saudijskoj Arabiji, to bi moglo nagnati Izrael da proširi opseg napada na iranske ciljeve, a možda čak i unutar Irana. Takav sukob mogao bi imati šire posljedice i biti prijetnja globalnim zalihama nafte, a možda i navesti Sjedinjene Američke Države i Rusiju da interveniraju.

Turska

Napetosti između Turske i Sjedinjenih Američkih Država pojačane su u proteklih godinu dana, naročito otkad je SAD neočekivano dao Turskoj zeleno svjetlo da očisti sirijska pogranična područja od Kurda koje podržava. Washington je ubrzo okrenuo leđa Turskoj i počeo joj prijetiti sankcijama ako ne zaustavi svoj napad. Sve to vrijeme arsenal američkog nuklearnog oružja bio je u bazi američkih zračnih snaga Incirlik u Turskoj.

Odnos između Sjedinjenih Američkih Država i Turske pogoršan je do te mjere da su pojedini počeli strahovati za budućnost NATO-a, smatra Farley.

No, vjeruje da turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji je nagovještavao mogućnost zatvaranja baza Incirlik i Kurecik, neće ići dotle da pokuša oduzeti nuklearne bojeve glave.

No, složenost problema između Washingtona i Ankare može gurnuti dvije zemlje na put konfrontacije, a u tom slučaju, prema riječima autora, ne treba očekivati da će Rusija ostati po strani i samo gledati.

Kašmir

Napetosti između Pakistana i Indije ostale su na niskom nivou u posljednjem desetljeću sve dok indijski premijer Narendra Modi nije preduzeo korake kojima se ukida ustavna autonomija u dijelu Kašmira koji kontrolira Indija, te promijenio zakon o državljanstvu u ostatku Indije. Takvi potezi doveli su do određenih nemira unutar Indije i gurnuli u prvi plan dugotrajne napetosti između New Delhija i Islamabada.

Prema autoru, mjere koje je Indija preduzela u Kašmiru i izmjena zakona o državljanstvu mogle bi dovesti do zaoštravanja tamošnje situacije i uzrokovati terorističke činove. Ako se to dogodi, Modi bi se mogao osjećati primoranim reagirati na neki način, što bi dovelo do eskalacije s Pakistanom, koja bi dvije zemlje mogla dovesti na rub ozbiljnijih sukoba.

Ovdje autor skreće pažnju na jake veze između Kine i Pakistana i razvijanje odnosa između New Delhija i Washingtona, što bi efekte takvog sukoba moglo pretvoriti u međunarodnu katastrofu.

Korejsko poluostrvo

Prije godinu dana postojale su velike nade da će pregovori Sjedinjenih Američkih Država i Sjeverne Koreje uspjeti trajno ublažiti napetosti na Korejskom poluostrvu.

Nažalost, glavni problemi u domaćim situacijama obje zemlje, zajedno s još jednom zbunjujućom strateškom zagonetkom, spriječili su postizanje bilo kakvog dogovora.

Zapravo, napetosti između dviju zemalja sada su na najvišem nivou od 2017, a predstojeći američki izbori mogli bi samo pogoršati stanje, prema Farleyjevom mišljenju.

Farley vjeruje da bi američki predsjednik Donald Trump, bez obzira na to što se nada da će mu sporazum sa Sjevernom Korejom poboljšati šanse za pobjedu na predsjedničkim izborima, mogao osjetiti potrebu za snažnijom intervencijom protiv Sjeverne Koreje ako pokuša testirati interkontinentalne rakete (ICBM) ili provesti nuklearni test.

Južnokinesko more

Autor smatra da su odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Kine dostigli nesigurnu tačku. Izgleda da bi bilo kakav trgovinski sporazum dviju zemalja donekle smanjio napetost, ali da provođenje ostaje pod znakom pitanja. Obje strane imaju poticaje za diplomatsku i ekonomsku eskalaciju, što uvijek može dovesti do vojne konfrontacije u područjima kao što su Južnokinesko ili Istočnokinesko more.

Farley na kraju zaključuje da su male šanse za izbijanje trećeg svjetskog rata 2020. jer svi čekaju ishod američkih izbora i bolje razumijevanje smjera američke politike u sljedeće četiri godine. Ipak, svaka kriza odvija se po vlastitoj logici, a Pakistan, Indija, Kina, Izrael, Iran, Turska i Rusija mogli bi se osjećati primoranima djelovati. Prema tome, usmjeravanje pažnje na američke izbore ne bi trebalo prikriti trenja između zemalja jer bi to mogla biti iskra za sljedeći rat.

M P

Related Posts