KOŽLJAK ZA UPA: CRNA GORA U POVOLJNIJOJ SITUACIJI ZA EU OD UKRAJINE
Komentari, koje slušamo zadnjih dana u vezi sa dovođenjem Bosne i Hercegovine u kontekst intenziviranih inicijativa za dodjelu EU kandidatskog statusa Ukrajina uopšte ne iznenađuju, smatra šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Međunarodnom univerzitetu Burch i bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u Alija Kožljak.
Kožljak
“Kakvu bi poruku slali EU lideri, ako bi zanemarili sva dosadašnja nastojanja i investiranja u integracije država Zapadnog Balkana, pa tako i BiH, te dali prednost Ukrajini, bez obzira na trenutnu situaciju. Iako posljednja izjava hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića na Prespa forumu ne odražava njegovo aktuelno strateško komuniciranje, ipak je razumljivo da on favorizuje države regiona, kao i interes hrvatskog naroda. On nije jedini, koji uslovljaava bilo kakvo približavanje Ukrajine EU, davanjem kandidatskog statusa BiH. Slične izjave je uputio i predsjednik Slovenije, njemačka ministarla vanjskih poslova, a uvjeren sam da većina evropskih lidera dijeli to mišljenje”, navodi Kožljak za UPA portal.
Za to, kako pojašnjava, postoje najmanje dva razloga.
“Jedan je potvrđivanje relevantnosti dosadašnjih integracijskih aktivnosti, a drugi je indirektna poruka Ukrajini da njen put integracija neće biti tako jednostavan, kako to sugerišu aktuelne inicijative. Mislim da nepominjanje Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije u navedenom kontekstu ne treba da zabrinjava nikoga, jer su pomenute države, bez obzira na trenutni zastoj, u dosta povoljnijoj situaciji, odnosno one su totalno drugi nivo razmatranja”, ističe naš sagovornik.
Otovreni Balkan, najave Makrona i slično tek nakon punopravnog članstva u EU
Međutim, kako dodaje, svaki novi impuls za integraciju BiH bi zasigurno inicirao i aktueliziranje nastavka evropskog puta Crne Gore i drugih država regiona.
“Kada je u pitanju najava francuskog predsjednika Emanuela Makrona oko formiranja evropske političke zajednice, mislim da to nikako ne ide u prilog oficijalnoj politici proširenja na države Zapadnog Balkana, jer bi to zasigurno usporilo integrisanje Zapadnog Balkana. Slično je i sa inicijativom Otvoreni Balkan. Međutim, i jedna i druga regionalna inicijativa bi itekako dobrodošle nakon što sve ove države postanu punopravne članice EU. Tada bi regionalno nastupanje osnažilo poziciju i donijelo benefite svim državama Zapadnog Balkana. Do tada, nikakve alternative, samo iniciranje što skorijeg integrisanja regiona u EU”, poručuje Kožljak.
