HRKOVIĆ SHAJKOVCI: ZAPADNI BALKAN- DRUGI FRONT?
Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je šok širom svijeta, posebno na Zapadnom Balkanu – žarištu etničkih i političkih tenzija koje održavaju jake veze sa SAD i Evropom. Dok je većina zemalja u regionu uz Ukrajinu i Zapad, prema riječima sagovornice portala UPA Sajre Hrković Shajkovci, magistrice Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, ali i pravnicu, uticaj Rusije je moćan, a njen najveći lokalni saveznik, Srbija, i dan danas lukavo izbjegava da zauzme stav.
“Iako formalno traži članstvo u Evropskoj uniji, Srbija je odbila da uskladi svoju spoljnu politiku sa blokom od 27 zemalja i umijesto toga je ojačala svoje političke, ekonomske i vojne veze sa Rusijom i Kinom”, kaže Hrković Shajkovci.
Mnogo sličnosti između Ukrajine i Zapadnog Balkana
Kako dodaje, sličnosti između Ukrajine i Zapadnog Balkana su mnoge.
“Počinju teritorijalnim i etničkim sporovima, koji sežu daleko u njihovu istoriju. Obje oblasti su imale žestok rat u kome mir još uvijek traje, a jedna strana pokušava da dobije prednost nad drugom. Centralni dio oba sukoba su Rusi koji pokušavaju da oslabe Zapad, posebno NATO i Sjedinjene Države”, smatra ona.
Stanje u regionu se zahuktava
Međutim, kako ističe, dok ruski tenkovi razaraju ukrajinske gradove, a oči svijeta su uperene prema Ukrajini, na jugozapadnom dijelu Balkana polako se zahuktava.
“Postavlja se pitanje hoće li Putin krenuti u destabilizaciju Balkana, ako ne i u nešto gore, u prvom redu preko svojih igrača u Srbiji, Crnoj Gori, na Kosovu, srpskom entitetu u BiH-Republici Srpskoj, i Sjevernoj Makedoniji. Kako tenzije rastu, duhovi prošlosti se vraćaju da progone ove zemlje „nedovršenim“ poslom iz 90-ih. Njihovi građani zadržavaju dah i ostaju na oprezu zbog neizvjesnosti efekata rata u Ukrajini”, kazala je Hrković Shajkovci.
Nemogućnost da napreduju u svojim nastojanjima da se pridruže Uniji zbog zauzimanja države od strane domaćih autoritarnih elita, kao i zbog sve manjeg kredibiliteta obećanja EU o proširenju, kako dodaje naša sagovornica, naveli su zemlje i građane regiona da traže alternative, između ostalog i u Rusiji.
“U kontekstu u kojem ruska agresija na Ukrajinu prijeti da se proširi u sukob između Istoka i Zapada, postaje očigledno da bi Balkan, a posebno zemlje koje nisu postale dio NATO-a poput Srbije, Kosova i Bosne i Hercegovine, mogle potencijalno postati nova krizna oblast u kojoj bi se supersile borile za svoju sferu uticaja.
S jedne strane, zemlje poput Bosne i Hercegovine i Kosova su pod patronatom Zapada, dok sa druge strane, u Srbiji, na primjer, skoro dvije trećine stanovništva ima ukupno pozitivno mišljenje o Ruskoj Federaciji i njenom predsedniku Vladimiru Putinu”, pojašnjava Hrković Shajkovci.
Više nego ikad potrebna realna ponuda za puno pristupanje EU
Suočene sa novom realnošću, nastavlja anlizu naša sagovornica, vlade regiona su u velikoj mjeri sprovodile „politiku ćutanja“ sa ciljem da zadrže svoj status neutralnosti, ali nedvosmisleno osuđuju rusku agresiju.
“U međuvremenu, građani su doživjeli veliku retraumatizaciju zbog oružanih sukoba iz 1990-ih. U zavisnosti od istorijskog narativa, većina je osudila rusku agresiju, dok je u drugim slučajevima, kao u Srbiji, čak bilo skupova podrške ruskom i ratnom putu Vladimira Putina. Kako Evropa u prvim danima ruske agresije na Ukrajinu djeluje ujedinjenije nego ranije, važno je da ne zanemari Zapadni Balkan. Danas, više nego ikad, regionu je hitno potrebna kredibilna i realna ponuda za puno pristupanje EU, umijesto trenutnog otvorenog procesa koji izgleda kao ćorsokak. Ako EU želi da Zapadni Balkan čvrsto usidri na njihovom evropskom putu, mora da deluje odmah”, jasna je Hrković Shajkovci.
Dodaje da, ukoliko zemlje Zapadnog Balkana uskoro ne počnu da trasiraju svoju evropsku stazu, a ukoliko se u međuvremenu desi predvidljivo slabljenje ruskog uticaja na Zapadnom Balkanu, ne znači da će se naš region automatski stablizovati, odnosno da će biti eliminisan otpor prema Zapadu.
“Rusofilstvo je često bilo samo drugo ime za antizapadnu frustraciju kod djela građana i nije isključeno da yastupnici takvih stavova promjene poslodavca i uporište, odnosno pređu put od Rusije do Kine koje inače dijele afinitet prema autoritarnoj stabilnosti i imaju usaglašene stavove o suprotstavljanju međunarodnim normama koje se tiču ljudskih prava, sajber prostora i svemira”, zaključuje naša sagovornica.
